Slušaj vest

POŽEGA - Uprkos činjenici da su zanimanja poput pekara, mesara i mlekara među najtraženijima na tržištu rada i da nude stabilno zaposlenje i pristojnu zaradu, interesovanje mladih za ove poslove u drastičnom je padu.

Poljoprivredna škola „Ljubo Mićić“ u Požegi, koja više od šest decenija obrazuje mlade u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, suočava se sa sve manjim brojem upisanih učenika. I pored odličnih uslova za rad, savremenih metoda nastave i kvalitetnog nastavnog kadra, škola je bila prinuđena da ugasi brojne smerove zbog nedostatka zainteresovanih kandidata.

„Imamo vrhunske uslove i posvećen kadar, ali uprkos tome, mnoge smerove smo morali da ugasimo. Zanimanja poput mesara, pekara i mlekarа tražena su na tržištu, ali dece jednostavno nema“, kaže direktor škole Milan Petrović.

Za pekarski zanat, koji se smatra kreativnim, čistim i unosnim, u poslednje tri generacije prijavilo se svega desetak učenika.

„Lepo je zanimanje, solidna je plata, nije teško za naučiti, radi se sa hranom, relativno je čisto. Sasvim solidan izbor za one koji žele stabilan posao. Ne znam zbog čega moji vršnjaci izbegavaju da upišu zanat, kada je tu dobra zarada zagarantovana, kaže jedan od učenika.

Jovana Simić, nastavnica stručnih predmeta dodaje da i pored toga što se preko oglasa stalno traže radnici u radnici u pekarama, interesovanje učenika ostaje minimalno.

„Pekarski zanat danas ne podrazumeva više noćni rad. Tehnologija je napredovala, i danas se ovaj posao može raditi u dnevnoj smeni, uz dobru zaradu. Ono što je najvažnije nije toliko teško a donosi novac, dodaje Simić.

Pekar i mesar među najtraženijim zanimanjima Foto: RINA

Takođe, alarmantna je situacija i na mesarskom smeru, koji ove godine završava svega troje učenika. Novoupisanih uopšte nema, iako se radi o deficitarnoj i dobro plaćenoj profesiji.

„Ove godine diplomu mesara dobiće samo tri učenika. Drugaka i prvaka nema. Oni su, koliko za par meseci, deca koja će biti kvalifikovani mesari – obučeni po savremenim metodama, sa puno praktičnog znanja, kaže Marko Ilić, stručni saradnik škole.

Smer za mlekarstvo je takođe ugašen, dok se za smer poljoprivrednog tehničara opredeljuje sve manje učenika.

- Ja sam se odlučio za ovaj smer jer to volim i to želim da radim. Iako većina ide za računarima i telefonima, ja sam ostao pri zemlji“, rekao je Petar Nikolić, učenik završne godine.

"Posla će biti, hvala Bogu, i para će biti"

Stručnjaci ističu da je problem mnogo dublji i da koren leži u društvenom stavu prema zanatskim zanimanjima.

- Ovde je u pitanju i mentalitet, decenijsko potcenjivanje zanata. Deca se ne odlučuju za ova zanimanja jer su podložna pritiscima okoline. Imali smo slučaj jednog učenika na smeru hortikulture, koga su izbegavali jer su svi njegovi drugari upisali gimnaziju. Sociološki aspekt ne možemo zanemariti, objašnjava profesorka sociologije Mirjana Janković.

Uprkos svemu, iz škole poručuju da će posla u ovim sektorima uvek biti.

„Bilo da se školujete za pekara, mesara ili mlekara – posla će biti, hvala Bogu, i para će biti. Ne možemo svi biti menadžeri, neko mora i ove poslove da radi“, poručuje direktor Petrović.

Ako se ovaj trend ne zaustavi, budućnost domaće proizvodnje i prerade hrane mogla bi biti ozbiljno ugrožena, upozoravaju iz škole i pozivaju roditelje i decu da ozbiljno razmotre zanatska zanimanja kao perspektivan izbor karijere.

Kurir.rs/RINA