Impresivna tradicija: 180 godina od početka organizovane proizvodnje stakla u Srbiji
Razvoj ove industrije započeo je u Pomoravlju, kada je političar i državnik Avram Petronijević osnovao prvu fabriku stakla u Kneževini Srbiji. Svoja trgovačka i preduzetnička znanja Petronijević je sticao još kao mladić u Beču, da bi potom pokrenuo prvi značajniji poduhvat – staklaru kod Jagodine, između sela Mišević i Belica.
Vođen idejom o industrijskom razvoju, Petronijević je 1843. godine zatražio od Državnog saveta posebne povlastice za podizanje fabrike, uključujući monopol na proizvodnju stakla i pristup sirovinama. Njegova inicijativa ubrzo je dala rezultate, već 1846. godine proizvedene su prve čaše, koje su poklonjene knezu Aleksandru Karađorđeviću povodom proslave Svetog Klimenta, o čemu su izveštavale tadašnje Srbske novine.
Iako ova prva staklara nije dugo opstala, temelji organizovane industrijske proizvodnje su postavljeni. Nakon Petronijevićeve smrti, razvoj staklarstva nastavili su drugi preduzetnici, među kojima se posebno istakao Nacko Janković iz Jagodine, čija je staklara radila sve do 1904. godine. Njeno zatvaranje označilo je prelazak u novu fazu, oprema i radnici preseljeni su u paraćinsku fabriku otvorenu 1907. Godine koju je osnovao Milivoje Popović, koja je, za razliku od mnogih drugih, opstala do danas.
Tokom posleratne industrijalizacije osnivane su brojne fabrike stakla širom zemlje (u Prokuplju, Zaječaru, Kosijeriću, Pančevu, Alibunaru…), ali je većina njih zapala u krizu tokom devedesetih godina prošlog veka i kasnije prestala sa radom. Uprkos tome, nasleđe ove industrije i dalje predstavlja važan deo kulturnog i ekonomskog identiteta Srbije.
Povodom 180 godina početka organizovane proizvodnje stakla u Srbiji u Beogradu će 20. i 21. aprila biti održan treći po redu Forum Kreativno staklo i eksperimentalna Laboratorija za kreativno staklo, posvećena reciklaži najpoznatije paraćinske tegle Standard.
Forum predstavlja jedan u nizu događaja u okviru obeležavanja 180 godina od početka organizovane proizvodnje stakla u Srbiji i projekta “Glassmaking tradition meets innovation” koji je podržan od strane Evropske unije.
Na skupu će fokus biti na temi „Cirkularnost stakla“ koja se razmatra kroz različite aspekte od obrazovanja i tehnoloških procesa, do umetničkih interpretacija i kulturnih izraza. Poseban akcenat biće na načinima na koje se znanja o staklu, materijalima i tehnikama izrade mogu prenositi i unapređivati u skladu sa principima održivosti i cirkularne ekonomije.
Još u doba starog Rima, mnogo pre nego što je pojam „cirkularne ekonomije“ ušao u savremeni rečnik, staklo je već imalo svoj drugi život. Rimljani su razbijene čaše, tanjire i boce pažljivo prikupljali, topili i od njih stvarali nove predmete, gotovo identično današnjim principima reciklaže. Priča o rimskom staklu pokazuje da ideja održivosti nije izum modernog doba.
Naprotiv, još pre više od dve hiljade godina, antički majstori i trgovci razumeli su vrednost ponovne upotrebe dajući materijalima novi život i postavljajući temelje principima koje danas ponovo otkrivamo. Cirkularne staklarske prakse prate ljudsku kreativnost vekovima. Zahvaljujući umetnicima i inovativnim preduzetnicima, istorijske prakse ponovne upotrebe stakla dobijaju novi život, pokazujući da staklo može biti i materijal i medijum koji spaja estetiku, industriju i održivost.
Biznis Kurir
