Slušaj vest

Kada se uključi lampica za gorivo, to ne znači da je rezervoar potpuno prazan, već da ste prešli na rezervu. Ova bezbednosna funkcija napravljena je kako bi vam dala dovoljno vremena da bezbedno stignete do najbliže pumpe. Količina goriva u rezervi razlikuje se od vozila do vozila, ali se najčešće kreće između 10 i 15 procenata ukupnog kapaciteta rezervoara.

Na primer, ako vaš automobil ima rezervoar od 55 litara, lampica će se obično upaliti kada ostane između 5,5 i 8 litara goriva. Iako je korisno znati ove podatke, važno je imati na umu da je rezerva predviđena za hitne situacije, a ne za redovnu vožnju do samog kraja.

Ako želite da precizno utvrdite koliko goriva imate u rezervi, postoji jednostavan način. Kada se sledeći put upali lampica, odmah otiđite na pumpu i napunite rezervoar do prvog "klika" pištolja. Zabeležite tačnu količinu goriva koju ste sipali.

Nakon toga, u uputstvu za vozilo ili na internetu pronađite informaciju o ukupnom kapacitetu rezervoara. Kada od tog broja oduzmete količinu sipanog goriva, dobićete tačan iznos rezerve. Na primer, ako rezervoar prima 55 litara, a vi ste sipali 49 litara, to znači da vam je rezerva 6 litara.

Kada znate kolika je rezerva, lako možete izračunati i domet. Potrebno je da količinu goriva u rezervi podelite sa prosečnom potrošnjom na 100 kilometara, a zatim rezultat pomnožite sa 100.

U istom primeru, ako imate 6 litara rezerve, a vaš automobil troši 6 litara na 100 kilometara, teoretski možete preći oko 100 kilometara. Naravno, ovo je samo procena u idealnim uslovima, dok stvarni domet može značajno odstupati.

Razlike u dometu na rezervi mogu biti velike i zavise od više faktora, pa se ne treba potpuno oslanjati na proračune. Neki manji automobili sa niskom potrošnjom, poput Tojotinih modela, mogu preći i do 70 kilometara, dok veći terenci ili pikap vozila, kao što je Ford F-150, često mogu preći tek 30 do 40 kilometara.

Zato je važno razumeti koji spoljašnji faktori utiču na potrošnju i prilagoditi stil vožnje kako biste maksimalno iskoristili preostalo gorivo i bezbedno stigli do odredišta. Način vožnje ima veliki uticaj.

Nagla ubrzanja i kočenja značajno povećavaju potrošnju goriva u odnosu na mirnu i ujednačenu vožnju. Uslovi na putu su takođe bitni — gradska vožnja sa čestim zaustavljanjem troši više goriva nego vožnja konstantnom brzinom na otvorenom putu.

Takođe treba imati u vidu opterećenje vozila i korišćenje dodatnih sistema poput klime ili grejača sedišta. Ovi potrošači koriste energiju koju obezbeđuje alternator, a koji pokreće motor, što direktno utiče na povećanje potrošnje i smanjenje dometa.

Iako se ponekad ne može izbeći, često oslanjanje na rezervu može dovesti do ozbiljnih i skupih kvarova. Pumpa za gorivo, smeštena u rezervoaru, koristi gorivo za hlađenje i podmazivanje. Kada je nivo nizak, postoji rizik od njenog pregrevanja i otkaza.

Osim toga, na dnu rezervoara se vremenom skupljaju nečistoće i talog. Vožnja na rezervi povećava verovatnoću da se te čestice uvuku u sistem za gorivo, što može dovesti do zapušenja filtera ili mlaznica, nepravilnog rada motora i potencijalno skupih popravki.

Biznis Kurir/Mondo