Slušaj vest

Evropska komisija je apelovala na ljude da rade od kuće, manje voze i lete, a na zemlje EU da hitno uvedu obnovljive izvore energije, upozoravajući na produženu energetsku krizu kao posledicu sukoba u Zalivu.

U govoru koji podseća na rane dane pandemije koronavirusa, šef EU za energetiku Dan Jorgensen rekao je da se Evropa suočava sa „veoma ozbiljnom situacijom” kojoj se ne nazire jasan kraj.

- Čak i ako... mir nastupi sutra, i dalje se nećemo vratiti u normalu u doglednoj budućnosti - rekao je on nakon vanrednog sastanka 27 ministara energetike EU održanog u utorak na kojem se razgovaralo o krizi.

- Što više možete da učinite da uštedite naftu, posebno dizel, a posebno mlazno gorivo, to će nam svima biti bolje - rekao je Jorgensen, potvrđujući raniji izveštaj portala Politico da Brisel želi da Evropljani manje putuju.

On je apelovao na zemlje članice da slede savete Međunarodne agencije za energiju, koji, kako je rekao, uključuju „rad od kuće gde god je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na autoputevima za deset kilometara [na sat], podsticanje javnog prevoza, naizmenični pristup privatnim automobilima... povećanje deljenja automobila i usvajanje praksi efikasne vožnje”.

"Da postanemo energetski nezavisni"

Dugoročno gledano, pozvao je zemlje EU da udvostruče napore u izgradnji više obnovljivih izvora energije, rekavši da „ovo mora biti trenutak kada ćemo konačno preokrenuti situaciju i zaista postati energetski nezavisni”.

Razgovori ministara u utorak završeni su bez konkretnih predloga, iako je Jorgensen obećao da će Komisija u bliskoj budućnosti najaviti paket mera na nivou EU.

Njegovi komentari dolaze u trenutku kada rastu strahovanja da se svet suočava sa velikom energetskom krizom koja premašuje čak i naftni šok iz 1970-ih, a koja bi mogla imati globalne ekonomske posledice uporedive sa pandemijom koronavirusa.

Otkako su SAD i Izrael pokrenuli prve napade na Iran pre više od mesec dana, cene nafte i gasa su skočile za čak 70 odsto, jer je petina svetskog snabdevanja sirovom naftom i tečnim prirodnim gasom ostala zaglavljena u Persijskom zalivu.

Razgovori su uključivali i diskusiju o potrebi za državnom pomoći, povećanom udelu obnovljivih izvora i nuklearne energije radi unapređenja energetske bezbednosti, kao i podršku predlogu Komisije za podsticanje biogoriva, navodi jedna osoba uključena u pregovore koja je o razgovorima iza zatvorenih vrata govorila pod uslovom anonimnosti.

Očekivanja od konkretnih akcija uoči sastanka bila su mala, prema rečima još dvojice diplomata EU. Cilj je, kako su naveli, bio koordinacija akcija.

Biznis Kurir/Politico