Slušaj vest

Početkom aprila američki predsednik Donald Tramp najavio je „recipročne“ carine trgovinskim partnerima sa kojima SAD kontinuirano beleži deficit u robnoj razmeni.

Uvoz iz EU bi tako bio podložan dodatnim carinama od 20 procenata.

Tramp je u međuvremenu odložio uvođenje carina za 90 dana, poručivši da želi da obezbedi dovoljno vremena za pregovore.

ECB je pak u martu, u okviru redovnog mesečnog istraživanja o očekivanjima, pitao 19 hiljada građana evrozone „u kojoj meri bi bili spremni da kupuju druge proizvode umesto američkih“ ako SAD uvede carine na uvoz iz EU, a Unija uzvrati istom merom.

- Rezultati pokazuju da su potrošači veoma spremni da se okrenu od američkih proizvoda i usluga - zaključili su autori istraživanja ECB.

Na lestvici od nula do 100, koja označava raspon od nespremnosti do „naglašene spremnosti“, medijana odgovora potrošača bila je 80, navode autori na blogu.

ecb.jpg
Foto: Reuters

Otprilike 44 odsto ispitanika navelo je da bi kupovali alternativne proizvode, bez obzira na to da li bi carine bile pet, 10 ili 30 procenata, jer bi jednostavno dali prednost drugim proizvodima.

Za njih 38,1 odsto motiv bi bila cena

Rezultati navode na zaključak da, „suprotno uobičajenom obrascu“, što su im primanja veća, to su veće šanse da bi ispitanici prešli na druge proizvode, napominju autori.

Rezultati istraživanja razlikuju se od sličnih anketa u SAD, koje su pokazale da bi se Amerikanci u slučaju poskupljenja povezanih sa carinama branili stvaranjem zaliha.

Otprilike polovinu evropskog uvoza iz SAD prošle godine činili su nafta i naftni derivati, lekovi, gas, mašine za proizvodnju električne energije i transportna oprema, pokazuju podaci Evropskog statističkog zavoda.

biznis.kurir.rs/seebiz