Slušaj vest

Američka platforma za deljenje vožnje, Lyft, najavila je svoj najveći međunarodni iskorak do sada – ulazak na evropsko tržište kroz preuzimanje nemačke aplikacije FreeNow za 175 miliona evra. Završetak transakcije očekuje se u drugoj polovini 2025. godine.

FreeNow, koji je do sada bio u suvlasništvu automobilskih giganata BMW-a i Mercedes-Benza, prisutan je u više od 150 gradova u devet evropskih zemalja, uključujući ključne metropole poput Londona, Pariza, Frankfurta i Milana.

profimedia-0980697657.jpg
Lyft taksi Foto: Serene Lee / Zuma Press / Profimedia

Prema zvaničnom saopštenju Lyfta, ovom akvizicijom kompanija gotovo udvostručuje svoje potencijalno tržište i dobija pristup više od 300 milijardi godišnjih vožnji privatnim vozilima. FreeNow je u 2024. godini zabeležio rast prihoda od 13 odsto i ostvario profitabilnost, a približno 90 odsto rezervacija odnosi se na tradicionalne taksi usluge.

BMW i Mercedes-Benz, s druge strane, planiraju da se nakon prodaje FreeNow-a fokusiraju na svoje osnovne delatnosti, uključujući razvoj električnih vozila, AI rešenja i dekarbonizaciju.

Iako Lyft tehnički nije klasična taksi služba, već platforma za deljenje vožnje, u praksi se njegove usluge – poput onih Ubera ili Bolta – iz korisničke perspektive doživljavaju kao taksi prevoz. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim evropskim državama, vožnja putem aplikacije sve je češći izbor korisnika u odnosu na tradicionalne taksije.

profimedia0332399362.jpg
Uber taksi prevoznik Foto: Profimedia

Razlike između njegovog glavnog konkurenta Ubera i Lyfta jasno su izražene. Uber je globalni igrač prisutan u više od 70 zemalja, sa raznovrsnim portfoliom usluga, uključujući dostavu hrane (Uber Eats) i logistiku (Uber Freight). Lyft se do sada koncentrisao isključivo na tržišta SAD-a i Kanade, sa gotovo celokupnim prihodom koji dolazi iz klasičnog prevoza putnika.

U SAD-u Uber drži oko 74 posto tržišta, dok Lyft ima 26 posto, a ti procenti se neznatno menjaju poslednjih nekoliko godina. Uberova diverzifikacija prihoda i šira prisutnost omogućile su mu stabilniji rast, posebno tokom pandemije, dok Lyft nije razvijao paralelne usluge i ostao je „čist“ prevoznik. Često se doživljava kao pristupačnija i lokalno orijentisana opcija, ali bez globalne prepoznatljivosti i širine usluga kakvu nudi Uber.

Upravo zbog toga Lyft se godinama nije uspeo ozbiljnije približiti Uberu, a svi pokušaji osvajanja većeg učešća bili su kratkotrajnog karaktera. Uberova kombinacija globalne prisutnosti, diverzifikacije i jakog brenda učvrstila mu je status tržišnog lidera, dok Lyft ostaje broj dva, sa povremenim prednostima u ceni i korisničkom iskustvu, ali bez kapaciteta za ozbiljnije narušavanje Uberove dominacije.

Preuzimanjem FreeNow-a i širenjem na evropsko tržište, Lyft pokušava da smanji zavisnost od američkih korisnika i napravi korak ka diverzifikaciji.

BiznisKurir/Poslovni dnevnik