LATINOAMERIČKI PREPOROD - LITIJUM OBNAVLJA DRŽAVNE EKONOMIJE: Čile otišao najdalje, čak i domoroci prepoznali benefite
Kompanija SQM proizvodi litijum-karbonat još od 1997. godine, a interesantno je da su čak i domorodačke zajednice prepoznale značaj litijuma
Egzotičnost, razigranost i magnetska energija nije nešto što ovih dana skreće pažnju na uvek atraktivnu Južnu Ameriku. U fokusu nisu ni različiti ekonomsko-politički izazovi sa kojima se kontinent susretao u prošlosti. Ono što je pozornost svih zainteresovanih strana je da uhvate voz budućnosti. Sada ih okupira litijum od koga zavisi budućnost svetske energetske tranzicije.
Regionalno, Čile je u tom segmentu stigao najdalje. Kompanija SQM proizvodi litijum-karbonat još od 1997. godine, a interesantno je da su čak i domorodačke zajednice prepoznale značaj litijuma i nastoje da obezbede što veće pravo glasa prilikom ekstrakcije. Primer se vidi u njihovim pregovorima sa džinovima kao što su Codelco i SQM. Uz to, SQM je postao i predmet geopolitičke igre u kojoj Indija želi da otkupi deo prava na nalazišta litijuma u Australiji koja su u posedu čileanskog pionira u preradi litijuma.
Čileanci rade odličan posao i na domaćem terenu, tako pored pomenute kompanije i ENAMI, rudarski gigant u državnom vlasništvu, razvija projekte u zemlji. Na svetskom rudarskom samitu održanom pre nekoliko dana u Santjagu, saopšteno je da bi projekat Salares Antoandinos mogao da oveća državne resurse litijuma za 28 odsto.
Nazvan po visokoandskim ravnicama, jasno je da ovaj čileanski poduhvat nadilazi granice i da Andi leže na značajnim nalazištima litijuma, strateške rude neophodne za zelenu tranziciju. Okolnosti omogućuvaju i Argentincima, koji se diče najvišom tačkom na Andima, da razmišljaju u pravcu iskorišćavanja ove strateški važne rude za oporavljanje posrnule ekonomije. Dolazak
predsednika Havijera Mileija na vlast donosi mnoge promene, a u januaru je prvi put u poslednjih deset godina ostvaren suficit u ranjenom budžetu. To je vizura kroz koju treba gledati na najavu da se Argentina sprema da u 2025. godini poveća proizvodnju litijuma za 75 odsto, pa je jasno da argentinska vlada planira da iskoristi ovaj mineral za poboljšanje svojih finansija.
Postupci Argentine i Čilea predstavljaju samo južnoamerički krak globalnih trendova. Donald Tramp snažno podstiče razvoj industrije kritičnih minerala i smanjenje zavisnosti od stranih dobavljača. Za američku i evropsku auto-industriju budućnosti, litijum je ključni resurs.
Toga su svesni i Evropljani i tako treba tumačiti 22 litijumska projekta koja su našli svoje mesto na listi strateški važnih. Ovaj spisak se tiče samo teritorije koja spada pod nadležnost Evropske unije, ali on, svakako, nije konačan zbog sve veće potražnje za litijumom.
Svoju šansu u svemu ovome treba da potraži i Srbija koja je ostvarila zavidan teorijski i praktični istraživački uspeh u svom projektu Jadar. Ispred države je faktički prazan prostor da se pozicionira kao regionalni lider u zelenoj transformaciji. Ne samo da u regionu Zapadnog Balkana nema nikog ko bi mogao da ugrozi srpsku poziciju, već zemlja ima domete koji prevazilaze granice celog poluostrva.
Industrija povezana sa litijumom ne podrazumeva samo rudarenje i preradu rude, već sa sobom donosi proizvođače baterija, proizvođače nosača obnovljive energije, kao i lidere svetskog tržišta automobila. Zato se oko Srbije formira ceo geopolitički interesni krug koji prožima sve karike u lancu. Mnogo je svetskih i evropskim primera sa kojima zemlja može da uporedi svoje iskustvo, a postoji i segment u kojem može istaći svoju nespornu ekspertizu i ostale prednosti. Konačno, poput svih koji su krenuli da profitiraju od litijuma, pred Srbijom je put kojim može direktno i indirektno da uveća svoju ekonomsku moć, ali će se na tom putu morati pridržavati svih regulativa koje postuliraju svetski standardi jer će samo tako biti globalno konkurentna u novoj
industrijskoj revoluciji.
Biznis.kurir.rs
Rak grlića materice biće iskorenjen u Danskoj do 2040. godine: Program HPV vakcinacije i redovne kontrole doneli rezultat