Slušaj vest

Nedavna analiza koju je proveo portal Verivox, na osnovu oko 200.000 zahteva za kredite, pokazuje da se zahtevi osoba s određenim imenima odbijaju znatno češće nego drugi.

Ali zašto je to tako?

Imena s "nuspojavama"

Posebno su pogođeni muškarci s imenima Džastin, Leon ili Niko. U dve od tri situacije ne postoji banka koja bi im odobrila željeni kredit. I imena Mišel, Denis i Laura nisu mnogo bolja – manje od 40 odsto svih kreditnih zahteva osoba s tim imenima dobiva ponudu za finansiranje.

S druge strane, muškarci s imenima Frank, Stefan ili Jens gotovo nemaju problema s dobijanjem kredita. Dve trećine svih kreditnih zahteva s tim imenima rezultiraju pozitivnim odgovorom. Takođe, žene s imenima Ketrin, Sabina ili Katja imaju nadprosečne rezultate. Ali zašto je to tako?

"Očigledno, ime ne igra ulogu u proceni kreditne sposobnosti od strane banke. Razlike proizlaze iz starosne strukture. Popularnost pojedinih imena podleže određenim modnim trendovima, a oni se menjaju tokom vremena", kaže Oliver Majer, finansijski stručnjak i direktor Verivox-a.

Zaista, imena Džastin, Leon i Denis bila su posebno popularna u poslednje dve do tri decenije. To znači da su ljudi s tim imenima danas često mlađi od 30 godina. S druge strane, prosečna dob Franka i Katrin znatno je viša – često preko 40 godina.

kljuc u ruke.jpg
Foto: Sasomange

Zašto je to ključno?

Banke pri odobravanju kredita ne procenjuju samo kreditni rejting, već i finansijsku situaciju. “Sigurnost i visina mesečnog prihoda ključni su kriterijumi u proceni kreditne sposobnosti”, objašnjava Majer. Mlađi odrasli često su još u obrazovanju, imaju ugovore na određeno vreme ili zarađuju manje od starijih zaposlenih. To smanjuje verovatnost da će banka odobriti kredit – a to slučajno češće pogađa osobe s određenim imenima.

Kako poboljšati svoje šanse za kredit

Dobra vest je da niko nije automatski isključen iz mogućnosti dobivanja kredita zbog svog imena. Oni koji ciljano poboljšaju svoju kreditnu sposobnost mogu povećati šanse za odobrenje kredita.

Stabilizujte prihode: Ugovor na neodređeno vreme i fiksna plaća poboljšavaju kreditnu sposobnost. Oni koji su u nesigurnom radnom odnosu mogu pomoći s dodatnim prihodima ili jamstvom.

Pratite svoje podatke u kreditnom rejtingu: Banke procenjuju vašu kreditnu sposobnost na osnovu podataka iz kreditnog rejtinga. Pogrešni ili zastareli podaci mogu pogoršati vašu kreditnu sposobnost. Besplatno samopredstavljanje može pomoći u ispravljanju neslaganja. Koristite imovinu kao jamstvo: Oni koji imaju ušteđevinu ili vrijednosne papire mogu ih navesti kao financijsko jamstvo. To smanjuje rizik za banku i povećava verovatnost odobrenja kredita.

Kurir.rs/Fenix magazin