Slušaj vest

Ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić učestvovao je danas u okviru Kopaonik biznis foruma u panel diskusiji pod nazivom ,,Pokretanje digitalne ekonomije – put Srbije ka tehnološkoj izvrsnosti“.

Govoreći o tome kako Srbija može da obezbedi jednak digitalni pristup u urbanim i ruralnim područjima, ministar je istakao da je upravo to glavni cilj kapitalnog projekta Ministarstva pod nazivom "Izgradnja širokopojasne telekomunikacione infrastrukture u ruralnim predelima Republike Srbije”.

- Ovo je projekat od strateškog značaja za našu zemlju. Projekat se u fazi 1 sprovodi kroz zajedničku izgradnju širokopojasne komunikacione infrastrukture u tzv. belim zonama i obuhvata 395 naselja sa oko 65.000 domaćinstava, kao i oko 400 škola u više od 80 opština. Dužina optičke mreže iznosi oko 1.615 km. Do sada su okončani radovi u oko 340 naselja što je nešto više od 90% ugovorenih radova. U fazi 2 definisano je povezivanje čak oko 580 naselja sa oko 78.000 domaćinstava koja su daleko više razuđena, sa ukupnom dužinom optičke trase od oko 3.920 km. Uspešno je završen proces pretkfalifikacije i pokrenut drugi korak javne nabavke. Završetak realizacije svih aktivnosti u okviru faze 2 ovog projekta planiran je za poslednji kvartal 2026. godine - istakao je ministar.

Govoreći o usklađivanju inovacija sa etičkim regulacijama u kontekstu primene veštačke inteligencije ministar je istakao da je Republika Srbija na vreme i strateški pristupila definisanju zakonskog okvira za razvoj i primenu ove tehnologije.

- Naša zemlja je veoma brzo prepoznala potencijal veštačke inteligencije, ali i neophodnost njene regulacije i opasnosti od zloupotrebe. Strategijom razvoja veštačke inteligencije u Republici Srbiji za period 2020–2025. godine definisani su opšti i posebni ciljevi sa namerom da se veštačka inteligencija na najbolji mogući način upotrebi u funkciji ekonomskog rasta, zapošljavanja i kvalitetnijeg života. Istovremeno, razvijene su Etičke smernice za razvoj, primenu i upotrebu pouzdane i odgovorne veštačke inteligencije, usvojene 2023. godine, koje za cilj imaju da omoguće da se nauka, posebno u oblasti veštačke inteligencije, razvija i napreduje ali da ne dozvole da se čovek, kao centralna figura svih procesa koji na njega utiču i čiji je posredni ili neposredni činilac, ugrozi i zapostavi. Takođe, sistemi veštačke inteligencije koji se razvijaju moraju da budu u skladu s dobrobiti čoveka, životinja i životne sredine. Želeo bih i da se posebno zahvalim Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija koje zaista radi odličan posao po pitanju regulacije i razvoja veštačke inteligencije. Nastojimo da primenimo postojeću regulativu na ovu oblast i kroz Krivični Zakon, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, Zakon o zaštiti intelektualne svojine, Zakon o javnom informisanju i medijima... Regulacija treba da bude usmerena na sprečavanje i kažnjavanje zloupotreba, onemogućavanje širenja dezinformacija i manipulacije javnim mnjenjem ili narušavanja reputacije pojedinaca. Sa druge strane, ona ne treba da guši inovacije ili da stvara pravnu nesigurnost za one koji koriste ovu tehnologiju u legitimne svrhe (nauka, obrazovanje, umetnost). Regulativa treba da pruži jasan okvir u vezi sa odgovornošću za sadržaj koji se kreira i distribuira, kao i ponašanje, kako bi se zaštitila osnovna prava i bezbednost svih korisnika - rekao je ministar.

Govoreći o ključnim inicijativama Vlade Republike Srbije u smeru podsticanja tehnoloških informacija i nastavka digitalne transformacije ministar je ukazao na to da je kontinuiran razvoj IKT sektora jedan od prioriteta Vlade u aktuelnom sazivu.

- Kada govorimo o daljem razvoju oblasti informaciono–komunikacioni tehnologija u prethodnom periodu ostvareni su zaista izuzetni rezultati. Pre svega, tokom 2024. godine nastavljen je rekordan rast prihoda od izvoza IKT proizvoda i usluga, koji je dostigao vrednost od čak 4 milijarde evra. Danas sa ponosom možemo reći da je naša zemlja jedan od lidera u IKT sektoru, ne samo u regionu, već i u čitavoj Evropi. Tokom prethodnih 12 godina formirana je i uspostavljena odlična infrastruktura u oblasti telekomunikacija koja, između ostalog, uključuje naučno–tehnološke parkove, Državni data centar, Institut za veštačku inteligenciju, Bio4 kampus, BioSens institut, Inovacionim distrikt, Ložionicu… Kroz inoviranje legislativnog okvira stvoreni su svi preduslovi za neometan razvoj ovog privrednog sektora. Uveren sam da ćemo u narednom periodu posvećenim i neumornim radom nastaviti sa dostizanjem još impresivnijih rezultata - zaključio je ministar.

Zajedno sa ministrom u panel diskusiji učestvovali su i generalni direktor Telekoma g. Vladimir Lučić, direktorka kompanije ,,A1 Srbija“ gđa Judit Albers, šef korporativnih poslova kompanije ,,Jetel“ g. Goran Vasić, direktor kompanije ,,CETIN“ g. Vladimir Radojičić, kao i vlasnik kompanije ,,Comtrade“ g. Veselin Jevrosimović.

U okviru panela razmatrane su teme nastavka razvoja digitalne infrastrukture Republike Srbije, digitalne transformacije privrede i javne uprave, podsticanja inovacija, privlačenja investicija, razvoja startapova, razvoja legislativnog i etičkog okvira za upotrebu veštačke inteligencije u poslovanju, kao i uticaj automatizacije i razvoja novih tehnologija na postojeće modele poslovanja.

Ovogodišnji 32. po redu Kopaonik biznis forum trajaće od 2. do 5. marta 2025. godine, a centralna tema biće ,,Srbija 2027 – Težeći ekonomiji sa visokim doprinosima“. Planirano je da u toku ovogodišnjeg programa bude održano 38 panela, 3 sesije, kao i 4 specijalna događaja.

biznis.kurir.rs