Slušaj vest

Inflacija u Srbiji će, prema novoj centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, biti pod konrorlom i u naredne dve godine, a to je 3,0 odsto plus minus 1,5 odsto, izjavio je viceguverner Narodne banke Srbije Željko Jović.

Jović je na predstavljaju februarskog izveštaja o inflaciji koji je nedavno usvojio Izvršni odbor NBS rekao da bi međugodišnja inflacija početkom ove godine trebalo da se kreće oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, pri čemu se ne isključuje mogućnost da se u nekom mesecu privremeno nađe i neznatno iznad te granice.

- Nakon toga, inflacija bi trebalo postepeno da usporava i da se krajem godine približi centralnoj vrednosti cilja, što je nivo oko koga će se kretati do kraja horizonta projekcije - rekao je Jović.

Viceguverner je dodao da će takvom kretanju inflacije najviše doprineti i dalje restriktivni monetarni uslovi, niža uvozna inflacija i očekivano niže svetske cene energenata.

- Dolazak nove poljoprivredne sezone od maja, pod pretpostavkom da bude prosečna, treba da rezultira pojeftinjenjem voća i povrća, kao i nižim troškovima u proizvodnji hrane. Pored toga, projektovano kretanje realnih zarada u skladu s rastom produktivnosti treba da doprinese usporavanju bazne inflacije i njenom približavanju ukupnoj inflaciji - naglasio je Jović.

Naveo je da su analizirali i fenomen o kome se sve više govori i u svetu, a to je da tokom inflatornih pritisaka brže rastu cene jeftinijih brendova od skupljih brendova istih proizvoda, koji je poznat kao cheapflation.

- Naša analiza je potvrdila da je unutar kategorije hrana i pića u periodu od 2022. do 2024. godine kumulativan rast cena jeftinijih brendova bio za pet procentnih poena viši u odnosu na skuplje brendove" - rekao je Jović. 

On je istakao da  jepozitivna dinamika aktivnosti u privredi nastavljena i u poslednjem tromesečju 2024. godine, kada je, prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda iznosio 3,3 odsto, a na nivou godine taj rast je dostigao 3,9 odsto, naglasio je on.

Jović je rekao da je i pored izuzetno kompleksnih globalnih uslova naša zemlja nastavila da pokazuje visok stepen otpornosti, pri čemu je Srbija uspešno ostvarivala sve ciljeve.

Rekordan priliv po osnovu stranih direktnih investicija

"Posebno bih istakao ponovo rekordan priliv po osnovu stranih direktnih investicija od 5,2 milijarde evra u 2024, kao i rekordne kapitalne izdatke države od oko šest milijardi evra, kao značajne stubove izvora finansiranja investicija. I pored pune realizacije planiranih kapitalnih izdataka države, fiskalni deficit je bio niži od projektovanog i iznosio je dva odsto BDP, što je rezultiralo nastavkom opadajuće putanje javnog duga, dok su devizne rezerve zemlje na rekordnom nivou - rekao je Jović.

Prema nejgovim rečima na očuvanu i dodatno ojačanu finansijsku stabilnost ukazuje rast stepena dinarizacije i kredita i depozita, uz rekordnu dinarsku štednju građana, koja je premašila 190 milijardi dinara, kao i smanjenje pokazatelja problematičnih kredita na novu najnižu vrednost od 2,5 odsto na kraju 2024. godine.

DEVIZNE REZERVE DOVOLJNE ZA KUPOVINU NIS-A

Devizne rezerve zemlje su takve da novca ima dovoljno da se kupi Naftna industrija Srbije, rečeno je u Narodnoj banci Srbije.

Viceguverner NBS Nikola Dragašević je odgovarajući na novinarsko pitanje da li ima para za kupovinu NIS-a ako bi to bila opcija za rešenje problema ove kompanije, rekao da devizne rezerve iznose 29,3 milijarde evra i da ima novca za bilo kakvu potrebu države.

Viceguverner Željko Jović je naglasio da se celokupne devizen rezerve ne bi mogle koristiti za kupovinu ni NIS-a, ali ni bilo čega drugog.

- Devizne rezerve su nezavisne i može se koristiti samo onaj deo koji je jednak stanju na računima države, ali to je sasvim dovoljno. Koliko god cenili vrednist NIS-a da je velika, zaista ima dovoljno sredstava da se iz tog dela deviznih rezervi, znači državnog dela, a ne ovog nezavisnog dela deviznih rezervi, može obaviti ta transakcija", pojasnio je Jović.

Kurir Biznis