Slušaj vest

Ruski zvaničnici veruju da zapadni pritisci koče napore Moskve da privuče bivše sovjetske republike u svoju orbitu i izgradi ekonomske veze sa globalnim jugom, navodi se u vladinom izveštaju koji je procurio u javnost.

Interna prezentacija, prikazana na sesiji koju je vodio premijer Mihail Mišustin prošlog aprila, nudi redak uvid u to kako je rat u Ukrajini naneo štetu vezama Moskve sa najbližim saveznicima.

U analizi se priznaje da su zapadne sankcije, kao i ekonomski potezi, uspeli da zabiju klin između Moskve i nekih od njenih najbližih trgovinskih partnera.

kremlj.jpg
Foto: EPA Yuri Kochetkov

Izveštaj je predstavljen pred desetinama visokih vladinih zvaničnika i najviših rukovodilaca iz ruskih državnih kompanija. Prisustvovali eksperti poput Sergeja Karaganova, koji je pozvao Putina da upotrebi nuklearno oružje protiv Evrope, i Aleksandra Dugina.

Ambicija Moskve je, kaže se u izveštaju, da povrati pristup globalnoj trgovini stavljajući Rusiju u centar evroazijskog trgovinskog bloka koji bi imao za cilj da parira sferama ekonomskog uticaja SAD, EU i Kine.

Rusija vidi stvaranje "makroregiona" kao važan dugoročni projekat, koji bi nadživeo sve razgovore sa Zapadom o budućnosti Ukrajine, kako bi pomogao u jačanju njenog položaja u "globalnoj areni".

Novi blok bi povezao Rusiju sa globalnim jugom dajući svakoj strani pristup sirovinama, razvijajući finansijske i transportne veze i ujedinjujući ih kroz zajednički "pogled na svet... gde se pišu pravila za novi svet", navodi se u izveštaju.

Ali priznaje da su prepreke globalnom "oživljavanju" Rusije i dalje značajne. U izveštaju se navodi da su zapadne zemlje uspešno zapretile zemljama centralne Azije da se pridržavaju sankcija kroz pristup "štapa i šargarepe", dok im nude pristup globalnim tržištima, transportnim koridorima i lancima snabdevanja koji zaobilaze Moskvu.

nursultanap03-ap.jpg
Astana - Prestonica Kazahstana Foto: AP

U međuvremenu, ruski saveznici su profitirali od sankcija tako što su izbacili ruska preduzeća iz njihove matične jurisdikcije, preuzeli kontrolu nad uvoznim i izvoznim tokovima i premestili proizvodnju iz Rusije, navodi se u izveštaju.

Dodaje se da su zemlje centralne Azije takođe tražile dodatne provizije kako bi nadoknadile rizike kršenja sankcija.

Izveštaj priznaje da će Rusija morati da "igra dugu igru" da zadrži zemlje centralne Azije u svojoj orbiti. To sugeriše da se Moskva poziva na njihovu zajedničku istoriju i poštuje njihovu nezavisnost, dok razumevanje ruske pobede u ratu protiv Ukrajine neće biti dovoljno da se okonča pritisak zapadnih sankcija.

- Bliski odnosi sa zemljom kao što je Rusija biće izvor poteškoća - kaže se u izveštaju.

Zemlje Centralne Azije, dodaje se, koriste prednost "ranjivosti" Rusije i žele da se "integrišu bez Rusije" u grupe poput Organizacije turskih država. Nacije su "promenile svoj pogled na svet preispitujući našu kolektivnu istoriju", promovišući engleski kao drugi jezik umesto ruskog i prelazeći na zapadne obrazovne standarde, kao i slanjem svojih elita da se školuju na zapadu.

Zemlje će morati da "donesu odluku o svom stavu prema Rusiji", zaključuje se u izveštaju.

Kazahstan, najveća privreda u regionu, osudio je napad na Ukrajinu, odbio je da prizna teritorijalne dobitke Rusije i uložio napor da ispoštuje zapadne sankcije. Susedni Kirgistan se, međutim, čvrsto drži Rusije i postao je važan koridor za izbegavanje sankcija.

U izveštaju se ističe Belorusija kao najuspešniji rezultat rada Rusije, upoređujući poziv predsednika Aleksandra Lukašenka da se ekonomski diverzifikuje od Rusije 2018. sa njegovom izjavom šest godina kasnije da će "uvek biti ujedinjeni sa Rusijom".

(Kurir.rs/Financial Times)