SVE VIŠE SRBA BAVI SE "UNOSNIM BIZNISOM" KOJI NEKE OTERA I U ZATVOR: Ovo blago niko ne čuva i laka je meta, pa se mnogi okoriste
Srbija spada u srednje pošumljene zemlje sa 29 procenata naše teritorije. Od ukupnog šumskog fonda 47 procenata su državne šume kojima upravljaju "Srbijašume", dok je ostatak u privatnom vlasništvu.
Poslednjih godina sve češće su krađe i bespravna seča, što ostavlja dugoročne posledice. Krivični zakonik predviđa stroge sankcije za šumokradice. Tako su za pustošenje šuma ili šumsku krađu zaprećene novčana i kazna zatvora od jedne do tri godine zatvora.
Bespravna seča šuma godinama unazad je veliki problem u Srbiji, budući da na taj način nestane nekoliko hiljada hektara šume.
Samo prošle godine zbog bespravne seče podneto je više od 2.500 prijava, navodi rukovodilac Odeljenja za privatne šume u JP "Srbiješume", Vladimir Vasić.
- Ako govorimo o državnim šumama, u toku prošle godine bespravno je posečeno oko 9.200 metara kubnih drvne zapremine. Kad to uporedimo sa ukupnom površinom drvne zapremine u ovim šumama, koja iznosi oko 136 miliona metara kubnih, to je na nivou statističke greške - kaže Vasić.
Objašnjava da je veći problem pojas uz administrativnu liniju sa Kosovom i Metohijom nego centralna Srbija.
- U tom delu naše zemlje, u toku prošle godine smo imali oko 17.000 metara kubnih bespravne seče. Sa druge strane, imamo podatak i za privatne šume. Naime, naše preduzeće obavlja stručno savetodavne poslove u šumama u privatnoj svojini u centralnoj Srbiji na negde oko 1.200.000 hektara, čija dubina drvne zapremine iznose oko 140 miliona kubika. Prošle godine u ovim šumama je bespravno posečeno oko 23.000 metara kubnih, za šta je podneto oko 1.740 obaveštenja - objašnjava rukovodilac Odeljenja za privatne šume u JP "Srbiješume".
Ukradena šuma uglavnom se koristi za ogrev, ali jedan deo može da se iskoristi i u druge svrhe.
Privatne šume na udaru
U poslednje vreme na udaru su privatne šume, upozorava šumarski inženjer Dragić Tomić.
- Glavni problem je što sela izumiru i šume nemaju vlasnike koji bi ih čuvali. Te šume su nasledili ljudi koji žive u gradovima ili van zemlje i oni to nasledstvo gledaju kroz novac - kaže Tomić.
Navodi da je sa druge strane, poslednjih godina, od krađe šuma i bespravne seče napravljen biznis.
- Pojedinci su videli da tu mogu dobro da ućare i onda seku šumu, posebno u privatnim, jer te šume faktički niko ne čuva - navodi Tomić.
Vladimir Vasić iz "Srbijašuma" kaže da vlasnik privatne šume treba da preduzme sve radnje kao što bi čuvao bilo koju svoju drugu nepokretnost, njivu, dvorište, kuću ili stan.
- Po saznanju da se odvija bespravna radnja u njegovoj šumi, prvo treba da prijavi organima MUP-a, a nakon toga treba da se obrati nadležnoj šumskoj upravi kako bi Revizioni tehničar za privatne šume izašao u njegovoj pratnji na terenu, izvršio premer, obeležavanje i evidenciju bespravno posečenog drveta i sačinio obaveštenje o bespravnoj radnji - navodi Vasić.
Naglašava da svaka seča bez prethodnog izvršenja doznake stabala u šumama, jeste bespravna seča i prekršajna u odnosu na Zakon o šumama.
Samo četiri bukova stabla za jedan vek obezbede dovoljno kiseonika jednom čoveku za 80 godina života.
Rešenje za bespravnu seču i uništavanje šuma postoji, smatra šumarski inženjer Dragić Tomić.
- Zakon o šumama treba da se promeni, jer je kazna za bespravnu seču 10.000, koliko košta dva metra drva. Takođe, potrebno je da se angažuju svi u lancu, počev od inspektora, preko MUP-a, preko suda, svih nadležnih institucija. Ako bi svi krenuli da rade svoj posao onako kako treba, ova stvar bi bila koliko-toliko zaustavljena - tvrdi Tomić.
Iako nas povremeno iznenade prizori u šumama i nacionalnim parkovima, kada na jednom mestu vidimo velike količine posečenog drveta, naši sagovornici uveravaju da je sve po planu.
Državne šume se obnavljaju u skladu sa desetogodišnjim planovima, dok u privatnim šumama je to stvar procene vlasnika.
(Kurir.rs/RTS)
OVAJ PROIZVOD BIVŠE JUGE BIO JE SVETSKI HIT! Poredili ga sa ''lamborginijem'', a zbog 1 greške ostali bez miliona!