Naša zemlja je 2013. godine imala veću inflaciju, procenat duga u odnosu na BDP i deficit budžeta od BiH, Makedonije, Crne Gore, Turske, Albanije

BEOGRAD - Među šest zemalja kandidata za ulazak u EU, Srbija je u 2013. godini imala najveću inflaciju, procenat duga u odnosu na BDP i deficit budžeta, pokazala je analiza Evropske komisije.

Nije ni čudo što nam je EU poručila da moramo da sprovedemo široke strukturne reforme kako bismo se na srednji rok izborili s konkurencijom i tržištem koje nas čeka u Uniji.

Evropska komisija (EK) u svom izveštaju „Strategija proširenja i glavni izazovi 2014-15“ na osnovu rezultata iz 2013. uporedila je pet zemalja kandidata za članstvo u EU: BiH, Makedoniju, Crnu Goru, Tursku i Albaniju. Naša zemlja nije prošla baš slavno.

Ekonomska merila

BDP Srbije (podaci se odnose na teritoriju bez Kosmeta) po glavi stanovnika je treći najbolji, a na četvrtom smo mestu po rastu BDP. Srbija ima najveću inflaciju - 7,8 odsto, a veću nezaposlenost imaju Makedonija i BiH. Ali naša zemlja je ubedljivo najgora u dva važna ekonomska merila - ima najveće učešće duga u BDP i najveći deficit budžeta.
Stipe Lovreta, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže za Kurir da podaci o privredi zemalja kandidata treba da pokažu sposobnost da se bore s konkurencijom.

Jedinstveno tržište

- S momentom ulaska u EU srpsko tržište postaje deo jedinstvenog tržišta EU. To znači da se ukidaju sve prepreke u trgovanju i sigurno da privreda u Srbija mora da se restrukturira i repozicionira da bi mogla tamo da trguje. U suprotnom, imaćemo katastrofu - navodi Lovreta. Šta se dešava kad nedovoljno konkurentna zemlja uđe u EU, govori primer Bugarske, Rumunije, Hrvatske, čija privreda ima velike probleme.

Činjenice
ŠTA NAM JE PORUČILA EVROPA

- uprkos novim merama, fiskalna nestabilnost je visoka, a državni dug raste
- nezaposlenost veoma visoka
- smanjiti troškove države i primeniti usvojene reforme
- smanjiti veliki državni uticaj u privredi
- eliminisati neefikasnost javnog sektora, obaviti privatizaciju u roku
- poboljšati naplatu poreza, pre svega smanjivanjem sive zone
- smanjiti birokratiju, olakšati ulazak i izlazak na tržište
- ukinuti prepreke za ulaganje
- rešiti problem visokog procenta problematičnih kredita
- sve veće neslaganje između znanja i veština koje se traže na tržištu rada