70 evra za 750 lažnih! Navodno prihvaćena sumnjiva ponuda šokirala društvene mreže: Stručnjaci objasnili kako prepoznati falsifikovane novčanice
Ponuda koja na prvi pogled deluje kao očigledna prevara - 70 pravih evra za čak 750 lažnih - prema objavi na društvenim mrežama navodno je ipak prihvaćena od strane jednog mladića, dok njegov prijatelj tvrdi da je novac uplaćen i da se čeka pošiljka falsifikovanih novčanica.
Kako se prepoznaju falsifikati i zašto pokušaj lake zarade može skupo da košta, za emisiju "Redakcija", govorili su Nemanja Milošević, advokat i Bogdan Trumpić, Sektor za poslove s gotovinom Narodne banke Srbije.
- Iskreno verujem da je ovo jedan vid prevare kojim se ljudi u početku "navuku", a kasnije dolazi do situacije da neko uplati novac, ali ga nikada ne dobije nazad. Često se na taj način pokušava privući što veći broj ljudi koji bi mogli da postanu žrtve falsifikovanih transakcija. Jasno je gde se kupuje originalan i autentičan novac - to su banke i ovlašćene . Važno je da se građani uvek informišu i da izbegavaju neproverena mesta, jer se u suprotnom može desiti da dođu u kontakt sa falsifikatom - rekao je Trumpić.
Kako do prepoznatljivih znaka bezbednosti
Kako je objasnio, autentičnost novčanica se može proveriti kroz osnovne vizuelne i taktilne elemente zaštite, ali i da je najvažnije da građani novac razmenjuju isključivo na proverenim mestima kako bi izbegli rizik.
- Građani mogu sami da prepoznaju falsifikovanu novčanicu, ako znaju na šta da obrate pažnju. Preporuka je da se upoznaju sa elementima zaštite koji su javno dostupni, recimo na sajtovima centralnih banaka, gde postoje detaljni opisi i prikazi za evro, dolar i dinar. Prvi korak je dodir - papir ima specifičnu strukturu i zvuk. Drugi važan element je duboka štampa, posebno na delovima gde piše Narodna banka Srbije. Kada pređete prstima, oseća se blaga hrapavost i reljef, što je karakteristično za original. Kod falsifikata je to uglavnom glatko ili nepravilno izvedeno, ali je najvažnije znati gde se novac uopšte menja i kupuje, jer se time rizik najviše smanjuje - kaže on.
Milošević dalje upozorava da su ovakve radnje strogo zabranjene i da se u slučaju bilo kakvog incidenta građani odmah moraju obratiti nadležnim institucijama, uz napomenu da potencijalna korist nikada ne nadmašuje štetu i rizik otkrivanja.
- Nemojte uopšte da se igrate sa ovim stvarima. To je strogo kažnjivo. Ako se nešto desi, odmah se obratite najbližoj policijskoj stanici, tužilaštvu ili Narodnoj banci. Nemojte misliti da ćete iz toga izvući neku korist - često je šteta mnogo veća, čak i kada nekome privremeno uspe prevara, vrlo je verovatno da će sve naknadno biti otkriveno - kaže on.
- Pošto se ovakvi sadržaji često pojavljuju na društvenim mrežama, to može biti dokaz u postupku. Sve što postoji u digitalnoj komunikaciji, uključujući prepiske i objave na društvenim mrežama, može poslužiti kao dokaz, i za jednu i za drugu stranu. Namera je ključni element krivičnog dela i veoma je važna. Ako je neko imao nameru da prevari i znao da je u pitanju falsifikat, to ulazi u biće krivičnog dela, koje se dokazuje na sudu kroz više elemenata. Kod slučajeva gde se takav novac koristi u filmovima, serijama ili kvizovima radi se o specijalno obeleženim rekvizitima ili novcu koji nije u pravnom prometu - za emisiju "Redakcija", objasnio je Milošević.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs