Slušaj vest

Najveći je bio dug pravnih lica i iznosio je 2.106 milijardi dinara, odnosno gotovo 18 milijardi evra, zatim slede dugovanja stanovništva - 1.701 milijardu dinara, odnosno oko 14,5 milijardi evra, dok su ostatak dugovali preduzetnici, navodi se u najnovijem izveštaju Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije. U istom izveštaju ukazuje se i da su stanovnici i privreda Srbije na kraju aprila ove godine dugovali bankama 8,1 odsto više nego pre godinu dana.

I u aprilu je nastavljena ranija tendencija da stanovništvo najviše duguje kroz gotovinske kredite. Naime, građani su na ime gotovinskih kredita na kraju prošlog meseca dugovali 823,46 milijardi dinara, odnosno oko sedam milijardi evra. Na ime stambenih i kredita za adaptaciju dugovanja su dostigla iznos od 725,41 milijardu, odnosno oko 6,1 milijardu evra.

Ne treba ni podsećati da su keš krediti najskuplji vid zajmova, ne računajući dozvoljena i nedozvoljena prekoračenja na karticama, te ovaj trend svakako nije dobar.

GRAĐANI NAJMANJE KASNE SA OTPLATOM KREDITA

Podaci Kreditnog biroa Udruženja banaka pokazuju da je poslednjeg dana aprila u Srbiji bilo otvoreno 9.497.000 tekućih računa, što je 4,9 odsto više nego 30. aprila 2024. godine. Tekuće račune je koristilo 6.12.000 korisnika, što predstavlja rast za 2,7 odsto u odnosu na pre godinu dana. Kreditnih kartica bilo je oko 1.210.000, a korisnika ovih kartica bilo je 896.340. Posmatrano u odnosu na kraj aprila 2024. godine i broj kreditnih kartica i broj korisnika smanjen je za 2,9 odsto.

Uzimajući u obzir da je prosečna cena kvadrata stana u Novom Sadu oko 2.000 evra, prosta računica kaže da se za podignute keš kredite moglo kupiti 3,5 miliona kvadrata ili oko 70.000 stanova prosečne veličeine od 50 kvadrata.

Prema dostupnim podacima, stambeni krediti su u Evropskoj uniji nekoliko puta veći od onih gotovinskih. Tako je u Nemačkoj, prema dostupnim podacima, lane ukupno odobreno 197,5 milijardi keš kredita i oko 1.600 milijardi evra stambenih zajmova.

Što se tiče kašnjenja u otplati kredita, ono je u proseku za sve tri kategorije dužnika iznosilo 2,5 odsto, što je manje nego pre godinu dana, kada je kašnjenje iznosilo 2,7 odsto. Najveća docnja je zabeležena kod preduzetnika, 4,7 odsto, a zatim kod slede pravna lica - 2,8 odsto. U otplati kredita najmanje su kasnili dužnici iz kategorije stanovništva, a procenat je oko dva odsto.

Kurir Biznis/Dnevnik.rs