Slušaj vest

Pored "obične" postoji i "čipflacija" kada cene jeftinijih brendova više rastu od skupljih, a z bog čega ona nastaje objasnila je guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.

Inflacija jeftinijih proizvoda (cheapflation) je termin kojim nazivamo pojavu da u periodu pojačanih inflatornih pritisaka cene jeftinijih brendova iste kategorije proizvoda rastu brže od skupljih. Ovaj fenomen je potvrđen i za druge zemlje, a Narodna banka Srbije je testirala i potvrdila njegovo prisustvo i u Srbiji u periodu od početka 2022. zaključno sa krajem 2024. godine, i to na primeru od 58 proizvoda iz kategorije prerađene hrane i pića (mlečni proizvodi, mesne prerađevine, kafa i bezalkoholna pića, konditorski proizvodi i dr.) - objasnila je Tabaković.

Ona je dodala da se smatra da su ključni razlozi koji mogu dovesti do ove pojave generalno niska cenovna elastičnost tražnje za hranom.

- Zatim zamena skupljih brendova jeftinijim u periodu pojačanih inflatornih pritisaka i nesavršenost tržišnih struktura, koja olakšava prenošenje povećanih troškova proizvodnje više nego u punoj meri na maloprodajne cene, na šta sam više puta i ukazivala u javnosti. Pojava da cene jeftinijih brendova više rastu od skupljih ima i socijalni karakter, jer direktno pogađa stanovništvo sa manjim dohotkom. Takođe, rast cena hrane, dodatno poguran ovim efektom, stvara utisak kod stanovništva da je inflacija veća od zvaničnih podataka, što povećava inflaciona očekivanja i na taj način dodatno podstiče inflaciju - istakla je Tabaković.

Kurir Biznis/RTS.rs