Austrijska prestonica kroz Ofanzivu izgradnje stambenih objekata 2024+ ulaže oko milijardu evra.

Kampanjom „Beč gradi za budućnost“ prestonica Austrije i Privredna komora Beča informišu javnost o značaju održive stambene izgradnje kao i njenoj ulozi ekonomskog pokretača.

Ova inicijativa prati "Ofanzivu stambene izgradnje 2024+“, koja predviđa izgradnju 22.200 subvencionisanih stanova za više od 45.000 ljudi, čime se dodatno jača ponuda pristupačnog stanovanja u Beču. Cilj kampanje je da se građani Beča informišu o budućim gradskim četvrtima io napretku i prednostima izgradnje socijalnih stanova.

"U Beču, pristupačan stan nije samo krov nad glavom – on je važan faktor kvaliteta života i društvene kohezije“, rekla je Katrin Gaal, zamenica gradonačelnika i članica Bečke stambene uprave.

0208-marina-lopicic.jpg
Marina Lopičić 


Građevinska ofanziva

"Ofanzivom za izgradnju stanova 2024+“ Grad Beč ulaže oko milijardu evra u razvoj subvencionisanih stanova, čime će i u budućnosti obezbediti pristupačno i održivo stanovanje.

Trenutno je u fazi pripreme, planiranja ili izgradnje oko 16.100 gradskih stanova, pri čemu se nekadašnje industrijske i infrastrukturne lokacije prvenstveno koriste za nove gradske četvrti. Projekti otvaraju i nova radna mesta: građevinska industrija u Beču stvara više od 54.000 radnih mesta i 4,1 milijardu evra dodatne vrednosti.

27% prihoda na stanovanje

Inače, 60 odsto stanovnika Beča živi u subvencionisanim stanovima, dok u proseku na stanovanje troše 27 odsto prihoda. Uglavnom žive kao podstanari, u relativno malim stanovima u blizini centra grada, gde za kretanje gradom koriste dobro povezan javni prevoz.

Da bi zadovoljio rastuću potražnju, Beč svake godine gradi 6-7 hiljada novih subvencionisanih stambenih jedinica. Od 1995. godine, kada je Austrija ušla u EU, stanovništvo Beča se povećalo za približno 25%, prvenstveno zbog priliva mladih ljudi iz centralne i južne Evrope, koje privlače pristupačni i relativno pristupačni stanovi, mogućnosti rada i centralna bečka lokacija unutar EU.

Sistem pristupačnog stanovanja finansira se porezom od 1% na sve zarade, što obezbeđuje stalan izvor finansiranja novih građevinskih projekata. Reč je o vekovnom uzoru, od kraja Prvog svetskog rata, kada su grad preplavile izbeglice i beskućnici.

Od 1990-ih, većinu novih projekata gradila su stambena udruženja sa ograničenim profitom koja imaju koristi od državnih zajmova sa kamatom od 1%, kao i gradnju na zemljištu koje im je prodala Bečka zemaljska banka, kvazi-državno telo koje kupuje zemljište za izgraditi nove mešovite kvartove privatne i subvencionisane stanove.

Kurir.rs/Poslovni.hr/Prenela S. Č.