Slušaj vest

U ovom kraju, pa i dalje, do Kragujevca, Aranđelovca, Beograda jede se njegova zelena salata.

S obzirom na to da živi u selu, na svojoj zemlji, Marko je odlučio da gaji salatu, jer ona prva stiže za prodaju. Potražnja je, kaže, odlična, a nije teška za gajenje, pa mnogima može da bude i primer za zaradu.

- Salata se kod nas gaji u zimskom periodu. To je biljka koja je pogodna za gajenje u plastenicima bez dopunskog zagrevanja i može da se "skine" dve do tri ture. Početkom septembra je proizvodnja rasada, potom sadnja, nega - priča detaljno Marko.

Koristi stajsko đubrivo i navodnjavanje "kap po kap" biološku zaštitu i tvrdi je salata sa njegove zemlje sigurno zdrava za potrošače.

Zelenu salatu gaji kao međuusev, u četiri plastenika i u nekoliko ciklusa proizvede od 10.000 do 15.000 glavica.

- U martu nam je zadnja seča. Tržište su nam okolni gradovi, a zarada nije nikada ista, jer cena varira. Ove godine je dobra potražnja i dobra cena - ističe Mijović.

Zelena salata podjednako uspešno može da se gaji i na otvorenom, a sadnja počinje upravo s početka proleća.