Slušaj vest

Inflacija u Velikoj Britaniji u martu je porasla na 3,3 odsto, u odnosu na februarskih 3,0 odsto, a glavni uzrok je nagli rast cena goriva podstaknut sukobom SAD i Izraela sa Iranom. Ovo predstavlja prvi zvanični pokazatelj uticaja dešavanja na Bliskom istoku na životni standard u toj zemlji.

Britanski zavod za statistiku istakao je da su najveći doprinos rastu inflacije dali skuplji benzin i dizel, poskupljenje avionskih karata, kao i rast cena hrane. Rast cena energenata povezan je sa povećanjem globalnih cena nafte, koje su dostigle oko 100 dolara po barelu usled problema u snabdevanju kroz Ormuski moreuz, prenosi Guardian.

Međunarodni monetarni fond upozorio je da bi Velika Britanija ove godine mogla zabeležiti najsporiji privredni rast među zemljama G7, uz jednu od najviših stopa inflacije, dok istovremeno raste rizik od globalne recesije.

Inflacija je i dalje znatno iznad ciljanih dva odsto, zbog čega je Banka Engleske prošlog meseca odlučila da zadrži kamatne stope na postojećem nivou, uz upozorenje da bi produženi sukob i poremećaji na energetskom tržištu mogli dovesti do njihovog dodatnog povećanja.

Pre početka sukoba očekivalo se da će inflacija u aprilu značajno opasti zahvaljujući merama vlade za smanjenje troškova energije, ali sada ekonomisti procenjuju da će se visoki nivo inflacije zadržati tokom cele godine.

Britanska ministarka finansija Rejčel Rivs (Rachel Reeves) izjavila je da vlada pokušava da zaštiti građane i kompanije od rasta troškova, naglašavajući da sukob nije britanski, ali da direktno utiče na troškove domaćinstava i poslovanja.

Troškovi transporta, uključujući gorivo i avionske karte, porasli su za 4,7 odsto na godišnjem nivou, što je najveći rast od kraja 2022. godine. Cena benzina u martu dostigla je najviši nivo od avgusta prošle godine, dok je dizel poskupeo na najviši nivo još od novembra 2023. godine. Jedini element koji je donekle ublažio inflaciju bile su niže cene odeće u odnosu na prethodnu godinu.

Ekonomisti procenjuju da bi inflacija mogla blago da oslabi u aprilu zahvaljujući nižim računima za energiju, ali ističu da će dalji razvoj situacije na Bliskom istoku biti ključan. U slučaju smirivanja tenzija i stabilizacije isporuka energenata, inflacija bi tokom leta mogla dostići između 3,5 i 4,0 odsto. Ukoliko dođe do nove eskalacije, postoji mogućnost rasta i do 5,0 odsto.

Finansijska tržišta trenutno očekuju najmanje jedno povećanje kamatnih stopa tokom ove godine, iako se procenjuje da centralna banka na narednom sastanku krajem aprila verovatno neće menjati postojeću monetarnu politiku.

Biznis Kurir/Biznis.rs