SRBI SVE MANJE KUPUJU KESE, ALI ZATO SVE VIŠE NOSE CEGERE I TORBE: Evo zašto to rade, a jedna stvar ih i UDARA PO DŽEPU!
Prema izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine, u našoj zemlji se godišnje generiše oko 2,2 miliona tona komunalnog otpada, od čega je 185.000 ambalažni otpad
Zabrana korišćenja plastičnih kesa u Srbiji stupila je na snagu 1. januara 2020. godine i za nepune tri godine primetno je da građani ređe kupuju kese koje su sada u ponudi i da sve više nose cegere i torbe u kupovinu.
Prema izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine, godišnje se generiše oko 2,2 miliona tona komunalnog otpada, od čega je 185.000 ambalažni otpad. Kako bi se smanjila upotreba plastike, naša zemlja je kao jedan od koraka u usklađivanju s regulativama EU uvela Pravilnik o tehničkim i drugim zahtevima za plastične kese.
Msc Slaven Tenodi, s Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, kaže za Kurir da je veliki korak to što je naša zemlja izbacila upotrebu plastičnih kesa, ali da građanima mora da ostane alternativa. Iako su zabranjene, plastične kese se mogu kupiti na pijacama.
- Treba ostaviti kupovinu biorazgradivih kesa ili cegera, ali da ta alternativa ne bude skupa, jer bi potrošači tada opet pribegavali većoj kupovini plastičnih kesa. Problem je što mnogi ljudi jednu istu kesu koriste i više puta ili kupe kesu i kasnije u nju odlože smeće i bace, što opet odlazi na deponije.
Takođe, građani u svojim domaćinstvima imaju i kese koje su pune drugih kesa koje su korišćene i više puta. Sa smanjenom upotrebom plastičnih kesa biće manja i količina smeća, a poznato je i da se kesa razgrađuje stotinama godinama. Iako je znatno smanjena upotreba u odnosu na raniji period, i dalje možemo da vidimo kese po kontejnerima i treba da radimo na tome da ih bude sve manje - ističe Tenodi.
Dušan Veljković, vanredni profesor na Hemijskom fakultetu u Beogradu, rekao je za Kurir da smanjena upotreba plastičnih kesa kod nas ima pozitivne efekte na životnu sredinu.
- Sva plastika, pa tako i ona koja se koristi za pravljenje jednokratnih kesa, spada u grupu polimera - dugačkih, međusobno umreženih molekula. Ovi dugački molekuli mogu da "zarobe" manje molekule koji su prisutni u procesu proizvodnje plastike i po pravilu su veoma toksični.
S vremenom, plastika oslobađa te manje molekule u spoljašnju sredinu i oni završavaju u zemljištu, vodi, hrani, a na kraju i u ljudskom organizmu. Pored toga, i sama plastika predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu jer njenim fizičkim raspadanjem nastaju čestice mikroplastike, koje završavaju u ljudskom organizmu i životnoj sredini - objašnjava prof. Veljković.
On navodi i da je zabrana plastičnih kesa korak koji vodi u dobrom pravcu, ali da nas čeka još dosta posla na putu rešavanja problema plastike:
Velike količine plastike u životnoj sredini potiču od sintetičke odeće i obuće, plastičnih čaša, flaša, tanjira i ostalih plastičnih predmeta koji se nakon upotrebe ne recikliraju.
Sakupljanje i reciklaža iskorišćenih plastičnih predmeta, kao i promena navika stanovništva u smislu korišćenja višekratnih torbi umesto jednokratnih kesa je najbolji put ka poboljšanju situacije s plastičnim otpadom.
Kurir.rs/ A. K.
Bonus video:
BRAŠNO 45, PAŠTETA 35, PRAŠAK ZA VEŠ 800, A FRITEZA 4.500 DINARA! Cene u popularnom ruskom marketu: Evo šta sve možete kupiti za 1.000 dinara! (FOTO)