Najbolja opklada u istoriji: Preko noći na hiljade ljudi postalo milioneri, Antropikova vrednost sa 4 milijarde porasla na 1,5 biliona
- Anthropic je kroz IPO prikupio 81 milijardu dolara, a uz privatni plasman ukupno više od 107 milijardi, što ga čini najvećim izlaskom na berzu u istoriji akcionarstva.
- Vrednost kompanije porasla je sa oko 4 milijarde pre tri godine na 1,5 biliona dolara, a prema proceni, 4.250 od 5.300 zaposlenih moglo bi postati milioneri.
- Tekst upozorava da je AI bum praćen ogromnim dugovima, rizičnim finansiranjem data centara i sve glasnijim strahom od balona.
Politika je ukrala šou biznisu, pa čak i kompaniji od koje mnogi očekuju da će uticati na budućnost sveta više nego najmoćniji predsednici i premijeri. Po svim kriterijumima, istorijska inicijalna javna ponuda akcija (IPO) Anthropica prošla je tako u senci političkog spektakla u Šenženu na kojem Si, Tramp i Putin kao da orkestriraju novu Jaltu, odnosno sastanak na visokom nivou koji će stvoriti novu političku mapu sveta. Iako još ne znamo kakvu će zaista dugoročnu težinu imati pregovori trojice političkih moćnika, za IPO Anthropica saznali smo da je oborio dosadašnje rekorde u istoriji akcionarstva.
Anthropic, tvorac Claudea, odnosno najnaprednijih AI modela današnjice, u sredu uveče prodao je 980 miliona akcija po 83 dolara i prikupio 81 milijardu dolara. Cena je bila iznad raspona od 70 do 78 dolara koji je kompanija nedelju dana ranije najavila kao očekivani, a broj akcija veći od planiranih 825 miliona. Uz privatni plasman od 26 milijardi dolara strateškim partnerima, među kojima su Nvidia, Microsoft i Google, ukupni prikupljeni kapital premašuje 107 milijardi, što znači da je u kratkom vremenu srušen bajkoviti rekord SpaceX-a Ilona Maska, onaj sa prikupljenih 86 milijardi u junu. Radi poređenja, Saudi Aramco je 2019. prikupio 29,4 milijarde i to se tada zvalo istorijskim. Uz puno tzv. razvodnjavanja, Anthropic tako sada vredi oko 1,5 biliona dolara i od četvrtka se trguje na Nasdaqu pod oznakom ANT. U trenutku pisanja ovog teksta trgovanje još nije počelo, ali dan će svakako biti zanimljiv i pratiće se, među onima koje prvenstveno zanima novac, podjednako kao i sastanak moćnika u NR Kini.
Najbrže rastuži startap u istoriji
Anthropic je mlada kompanija; pre samo tri godine vredela je oko 4 milijarde dolara, u maju 965 milijardi, a sada – 1,5 biliona. Prihod joj je, prema FT-u, rastao brže nego bilo kom startapu u istoriji, a ove je godine pretekla i ljutog rivala OpenAI. Prema Bloombergu, narudžbine su bile gotovo 7 puta veće od ponude. Anthropic je, dakle, pregazio sve vidljiviju skepsu investitora prema AI kompanijama, odnosno prema sve većem balonu AI investicija, čime je bacio rukavicu OpenAI-ju, kompaniji u čije je vlasništvo ušao Microsoft pa stoga nije toliko žurila sa IPO-om kao Anthropic.
Ono što ovaj IPO čini jedinstvenim nije samo iznos, nego njegov „proizvod“. Ulagači su kupili kompaniju čiji šef Dario Amodei javno upozorava da veštačka inteligencija može uništiti čovečanstvo i koja u prospektu ulagačima poručuje da kupovinu ne gledaju “isključivo transakcijski”, jer će dobit vagati sa opštim “javnim dobrom”. Anthropic je, kako tvrdi, javno korisna kompanija koja do 2045. planira da potroši 900 milijardi dolara na računarsku infrastrukturu, pa taj plan sama naziva “smelim, ali razumnim”. Nikad dosad tržište nije sa toliko novca nagradilo kompaniju koja ga toliko upozorava; imamo, dakle, ne samo najveći IPO u istoriji akcionarstva, nego i jedan od najneobičnijih.
Analitičari upozoravaju na balon
To što je Anthropic uspeo da nagovori investitore još ne znači da je postao gospodar (ogromnih i vrlo realnih) investicionih rizika. Bilo bi, naime, pogrešno uspeh ovog IPO-a čitati kao presudu analitičarima koji upozoravaju na balon. Uspešan IPO dokazuje da postoji potražnja za akcijom po određenoj ceni na određeni dan; ništa više od toga, ali i to je jako puno, nezabeleženo u istoriji akcionarstva, a od 80-ih do danas pratili smo skoro pa nestvarne bleskove što opravdanog, što bizarnog investicionog optimizma.
Dan kada je Anthropic napokon imao IPO bio je sve samo ne miran. Nasdaq 100 je 13 posto ispod oktobarskog vrhunca. Proizvođači čipova i tzv. klaud (oblak) kompanije, koje su ranije najviše profitirale od AI-ja, bili su među najgorim akcijama na tržištu. Džensen Huang, lice AI buma, prošle nedelje morao je da ode sa čela Nvidije, a akcija je juče pala više od 11 posto, odnosno oko 450 milijardi dolara tržišne vrednosti. Ulagači u Anthropic još su letos računali na valuaciju od dva biliona, ali šefovi i zaposleni Anthropica sigurno "bacaju petice", i to vrlo euforične, „muške“. Naime, prema proceni platforme Hill, IPO bi na papiru mogao da napravi milionerima 4.250 od 5.300 zaposlenih u Anthropicu. Oko 3.000 njih imalo bi više od milion dolara, 1.200 više od deset miliona, a pedesetak najstarijih „radnika“ više od sto miliona. Zajedno sede na potencijalnoj dobiti od oko 270 milijardi dolara. Većina njih u kompaniji nije dugo: krajem 2024. Anthropic je imao oko 940 zaposlenih.
Reuters Breakingviews upozorava da cela industrija, od velikih tehnoloških kompanija do novih operatera servera, zavisi od velikog priliva novca kako bi se kružno finansiranje vrtelo i dalje. Valja podsetiti da među kupcima Anthropicovih akcija sede upravo dobavljači koji mu prodaju čipove i „oblak“.
Američki plan za data centar
Pravi rizik, međutim, nije na berzi i u njenoj ćudljivosti, nego ispod nje, u praktično preko noći stvorenom crnom moru dugova. Prema Goldman Saksu, do 22. jula izdato je 489 milijardi dolara duga povezanog sa AI-jem, više od 322 milijarde u celoj 2025. godini. Morgan Stenli računa da će ulaganja velikih provajdera klauda dostići oko 2,9 biliona dolara, a da će iz sopstvenog poslovanja pokriti tek oko 1,4 biliona. Ostatak mora da se pozajmi. Jedna analiza objavljena na VoxEU-u, portalu CEPR-a, procenjuje da bi američki plan gradnje data centara od 2025. do 2032. mogao koštati 10,3 biliona dolara, u proseku 3,6 posto BDP-a godišnje, što je u konvencionalnoj ekonomiji – ludo.
Toliko tuđeg novca nikad nije uloženo u jednu tehnologiju tako brzo. A to je samo vidljivi deo. Nikkei procenjuje da Alphabet, Amazon, Meta, Microsoft i Oracle van bilansa drže oko 1,65 biliona dolara obaveza vezanih za data centre, odnosno 122 posto duga koji iskazuju. Banka za međunarodna poravnanja (BIS) takve strukture naziva “pozajmljivanjem iz senke”; mnogima sve to zajedno miriše na Enron, a „pametni“ objašnjavaju da je takav pogled gruba, seljačka simplifikacija… Ali Meta, na primer, plaća oko 6,5 milijardi dolara dodatnih troškova finansiranja kako bi 27 milijardi duga za data centar Hyperion držala van bilansa. Šta je to, ako ne klasično, kako bi se reklo u našim krajevima, trčanje pred rudu?
Npr. banke koje su na razne načine odobrile kredite AI kompanijama već pokušavaju da ih se reše. JPMorgan, Morgan Stanley, SMBC i MUFG udaraju u interne limite izloženosti, pa najrizičnije delove kredita za data centre prodaju investitorima kroz transakcije prenosa kreditnog rizika. Grupa banaka predvođena JPMorganom i MUFG-om više od pola godine pokušava da raspodeli 38 milijardi dolara kredita za gradnju data centara iznajmljenih Oracleu, deo i uz popust. Rizik ne nestaje, samo se seli iz regulisanih banaka u manje transparentne kutke tržišta. Takva su se seljenja rizika uoči 2008. već jednom videla. Slično u poslednjim danima već rade i velike evropske banke, one koje su se „malo zaletele“, a moraju da ostanu u okviru regulatornih pravila. A cena tog novca, koji trebaju jako gladna i ogromna AI usta, raste jer rastu rizici. Gotovo polovina obveznica za data centre izdatih ove godine ima "džank" (junk) rejting. Obveznice CoreWeavea, najpoznatijeg rentijera AI računarske snage, nose prinos blizu 16 posto, a osiguranje od njegovog bankrota košta oko 1.100 do 1.200 baznih poena, što je bizarno mnogo. Oracleov rejting spušten je na BBB-, stepenicu iznad "džanka", što je pak tragikomično za već vremešnu kompaniju, onu koja više ne može da prodaje priču da je „neko novo čudo“ na tržištu. Tržište je i na to odgovorilo na svoj način: već su registrovani ETF-ovi koji će zarađivati ako se pogorša kreditni rizik AI kompanija. Kristofer Vud iz Jefferiesa upozorava da će trka u AI ulaganjima da se završi kad neko oduzme “kreditnu karticu”. Zvuči kao déjà vu?
Ni sam Anthropic nije izuzet. Prema FT-u, kompanija nakon IPO-a ne namerava ponovo da izdaje akcije, nego želi što pre da dobije investicioni rejting i da se zaduži. Zasad ima BB+ agencije KBRA, stepenicu ispod investicionog rejtinga, što bi za mnoge koji ne deluju kao vlasnici muzičkog hita na top-listama zvučalo otužno.
Deo AI projekata, podsetimo, postoji samo na papiru. Elektroprivrede su zatrpane zahtevima za priključak, a Wood Mackenzie tek 23 posto njih svrstava u kategoriju “visoke izvesnosti”. Kad je Exelon zatražio garancije i kolateral, spisak verovatnih projekata pao mu je sa 18.000 na 11.000 megavata. U industriji se za takve projekte udomaćio izraz “fantomski data centri”. Ni za „stvarne projekte“ nije najjasnije da li se delom radi o investicionim, tj. političkim deluzijama: od početka 2024. do maja 2026. lokalni otpor zaustavio je, blokirao ili oterao 46 projekata u 20 saveznih država, vrednih između 137 i 172 milijarde dolara. Oko 40 posto planiranih kapaciteta data centara u SAD-u trebalo bi da se gradi u saveznim državama čiji su novoizabrani guverneri obećali da će zaustaviti ili pauzirati njihovu gradnju. Njujork je moratorijum uveo još u julu.
Sve skupa u „vrlom novom“ i još neistraženom AI univerzumu zapravo jako podseća na školski primer masovne psihologije u investiranju: na holandsku maniju lala iz 1636. i 1637. I tada se trgovalo ugovorima na buduću isporuku, lukovicama koje su još bile u zemlji, po cenama koje su rasle jer su rasle. Razlike su, istina, velike: Anthropic ima prihod od 81 milijarde dolara godišnje, a lukovica nije imala ništa osim lepog cveta. Ali i sličnosti su prepoznatljivi obrasci (upravo ono u čemu je AI jači od tvorca, čoveka): i danas se, kao 1600-ih, trguje obećanjima buduće isporuke, ugovorima za računarsku snagu koja još nije izgrađena, finansiranim novcem koji tek mora da se pozajmi.
Da AI ulaganja nose rizik i tamo gde se valuacije mere u desetinama, a ne u stotinama milijardi dolara, ove nedelje smo videli i na kineskom tržištu akcija. Zhipu, jedan od kineskih “AI tigrova”, nakon januarskog izlaska na berzu u Hongkongu porastao je gotovo 2.000 posto za manje od šest meseci. Danas je više od 85 posto ispod junskog vrha. Novi američki zahtevi za ograničenje pristupa čipovima dotukli su i MiniMax: u ponedeljak je pao 18 posto, a sa njim i kineski hedž fondovi koji su se kladili na AI. Ako tonu kineske perspektivne kompanije, koliko je napumpan američki AI balon? Ili je američki balon ipak „kvalitetnije“ napumpan?
Biznis Kurir/Jutarnji