Slušaj vest

Legendarni kiosk K67, delo slovenačkog arhitekte Saše Mächtiga, i dalje izaziva oduševljenje, a obnovljeni primerci dobili su i nove namene u Beogradu i Njujorku.

Nekada su bili neizostavan deo gradskih ulica, trgova i autobusnih stajališta širom bivše Jugoslavije. U kultnim kioscima K67 prodavale su se novine, cigarete, stripovi, sladoledi i razne sitnice. Danas su mnogi uklonjeni ili napušteni, ali njihov prepoznatljiv izgled i dalje privlači pažnju, čak i daleko izvan prostora bivše države.

Kiosk K67 osmislio je 1966. godine slovenački arhitekta i industrijski dizajner Saša Janez Mächtig. Njegova posebnost bila je modularna konstrukcija, koja je omogućavala povezivanje više jedinica u veće celine, u zavisnosti od potreba. Izrađivao se od ojačanog poliestera, uz metalne i staklene delove, a mogao je da se koristi za različite prodajne i uslužne delatnosti.

Projekat je patentiran 1967. godine, dok je serijska proizvodnja počela 1970. u slovenačkom Ljutomeru. Kiosk je ubrzo prešao granice Jugoslavije, a njegov dizajn privukao je pažnju i Muzeja moderne umetnosti u Njujorku (MoMA), u čijoj se kolekciji danas nalazi.

"Želim da ih vidim širom sveta“

Fotografija kultnog kioska nedavno je izazvala veliku pažnju na Redditu, gde su korisnici komentarisali njegov izgled i istoriju.

"Molim vas, želim da ih vidim širom sveta“, napisao je jedan korisnik, oduševljen dizajnom. Drugi mu je, međutim, odgovorio da rad u takvim objektima nije bio nimalo prijatan.

Pojedini komentatori pitali su se da li kiosci još postoje, a među odgovorima se našla i informacija da je nekoliko primeraka u Beogradu obnovljeno i pretvoreno u male kafiće.

Zanimljivo je da se jedan obnovljeni K67 nalazi i u Bruklinu, u Njujorku, u parku Domino. Kiosk je uvezen i restauriran, a jedan američki korisnik napisao je da ga je upravo taj susret podstakao da istraži istoriju ovih objekata.

Od prodaje novina do roštiljnice

Iako su mnogi kiosci danas u lošem stanju ili napušteni, pojedini i dalje imaju praktičnu namenu. Jedan korisnik Reddita naveo je da se u Beogradu, na poslednjoj stanici linije gradskog prevoza broj 16, nalazi kiosk sastavljen od dva dela koji je pretvoren u roštiljnicu.

K67 je tokom decenija korišćen kao prodajno mesto, informativni punkt i prostor za različite uslužne delatnosti. Njegova modularna konstrukcija omogućavala je prilagođavanje različitim potrebama, što je bio jedan od razloga njegove popularnosti.

Velika potražnja za ovim kioscima proširila se i van Jugoslavije. U Poljskoj se pojavila i lokalna verzija, poznata kao Kami, izvedena iz dizajna modela K67.

Za mnoge koji su odrastali u bivšoj Jugoslaviji ovi kiosci predstavljaju mnogo više od arhitektonskog rešenja. Oni su podsetnik na detinjstvo, školske dane i vreme kada su se stripovi i grickalice kupovali na putu do škole.

Iako su se gradske ulice promenile, kultni K67 pokazuje da dobar dizajn može da nadživi svoje vreme – i da objekat koji je nekada bio deo svakodnevice postane prepoznatljiv simbol jednog doba.

Kurir Bizni/Dnevno.hr