Slušaj vest

Koliko puta dnevno zaista svesno udahneš? Ne računa se ono automatsko disanje koje telo samo obavlja da bi preživelo, već onaj trenutak kada svesno zastaneš i primetiš sopstveni dah. Retko, zar ne?

A opet, upravo u tom nesvesnom, plitkom disanju krije se razlog zašto smo često napeti, umorni, anksiozni, bez fokusa i sa osećajem da stalno negde kasnimo — iako fizički možda stojimo u mestu.

MN: Brzo disanje podiže kortizol – hormon stresa

Većina nas diše brzo i plitko, samo gornjim delom pluća. To telo tumači kao signal da je u opasnosti. Naš nervni sistem ne zna da li bežimo od sabljozubog tigra ili odgovaramo na hitan mejl — za njega je stres stres, i na njega reaguje istim mehanizmom: ubrzanim disanjem, napetim mišićima, visokom dozom kortizola i nedostatkom mira. I to traje iz dana u dan.

S druge strane, kada svesno usporimo disanje, nešto neverovatno se desi. Nervni sistem se umiruje, puls se usklađuje, mišići se opuštaju, um postaje jasniji. I sve to bez ijedne tablete, aplikacije ili skupe metode. Samo disanjem. Dubokim, svesnim, polaganim.

Zato donosimo pet razloga koji će ti pomoći da

1. Kiseonik je gorivo za telo i mozak

Ispravno disanje puni pluća do kraja i omogućava efikasniji unos kiseonika.

Plitko disanje (najčešće samo gornjim delom pluća) znači da mozak i ćelije dobijaju manje kiseonika — što utiče na umor, slabiju koncentraciju i mentalnu maglu.

2. Disanje utiče na nervni sistem

Duboko disanje aktivira parasimpatički nervni sistem – to je "sistem za opuštanje".

➝ Smanjuje stres, snižava krvni pritisak, usporava puls.

Plitko disanje stimuliše simpatički sistem (borba ili bekstvo) – telo je stalno u stanju napetosti.

3. Podrška za srce i cirkulaciju

Dubokim disanjem se poboljšava cirkulacija, reguliše krvni pritisak i rasterećuje srce.

Plitko disanje može dovesti do neravnomerne distribucije krvi, hladnih ekstremiteta i napetosti u grudima.

4. Pomaže izbacivanju toksina

Oko 70% toksina iz tela izbacujemo disanjem.

Kada dišemo plitko, taj proces je otežan — telo se sporije čisti.

5. Stres i anksioznost

Kod stresa, ljudi često instinktivno dišu plitko i brzo, što može izazvati vrtoglavicu, paniku, pa čak i osećaj gušenja.

Duboko, polako disanje momentalno smanjuje anksioznost i vraća kontrolu nad telom.

Nekad, zapravo, nije svet oko nas taj koji nas umara. Nekad je to samo zaboravljen dah. Ispravno disanje — duboko, svesno i dijafragmalno — ključ je za fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje.

shutterstock_2316615709.jpg
Foto: Shutterstock

Da li ste znali da... ?

3 minuta svesnog disanja dnevno može:


– sniziti krvni pritisak,
– usporiti rad srca,
– smanjiti nivo kortizola,
– poboljšati imunitet.

BRZI TEST

Otkrij da li dišeš kako treba

Sedi uspravno. Udahni duboko.


Broji koliko ti sekundi treba da:

1. Udahneš,
2. Zadržiš dah,
3. I izdahneš do kraja.

Ako je ukupan broj manji od 20 sekundi, moguće je da tvoje telo stalno funkcioniše u režimu „bori se ili beži“.

To znači više stresa, slabiji san, manjak fokusa, više napetosti i da ti je potreban reset disanja, vežba poznata kao “4-4-6”.

• Udah na 4 sekunde
• Zadrži 4 sekunde
• Izdah 6 sekundi

(Ponovi 5 puta)

Vežba traje 2 minuta. Rezultat traje ceo dan.