Slušaj vest

Zakon o obligacionim odnosima propisuje da je svako ko drugome prouzrokuje štetu dužan da je nadoknadi, bez obzira na to da li je u pitanju materijalna ili nematerijalna šteta.

Jedno od osnovnih načela ovog zakona jeste zabrana prouzrokovanja štete, što znači da je svako dužan da se uzdrži od postupaka kojima može ugroziti bezbednost drugih. Posebno je važno što se za štetu nastalu od stvari ili delatnosti koje predstavljaju povećanu opasnost za okolinu – kao što su neobezbeđeni šahtovi, klizave površine ili neispravna oprema – odgovara i bez dokazivanja krivice. U praksi to znači da povređeni građanin ima pravo da traži naknadu štete od odgovornog lica ili institucije ukoliko do povrede dođe zbog nebezbednog javnog prostora.

Kako do naplate štete

Da bi se pravo na odštetu ostvarilo, neophodno je reagovati odmah nakon nezgode. Preporučuje se pozivanje Hitne pomoći, uz insistiranje da lekar precizno navede način nastanka povrede i njenu težinu. Takođe je važno fotografisati mesto ili uzrok nezgode, obavestiti policiju i uzeti kontakte eventualnih svedoka. Sva medicinska dokumentacija i dokazi treba da se prikupe i sačuvaju u što kraćem roku.

Visina odštete u praksi, u zavisnosti od vrste povrede:

Oko 120.000 dinara – povreda u javnom prevozu usled naglog kočenja
Oko 120.000 dinara – ugruvanost nakon pada u tržnom centru
Oko 120.000 dinara – laka povreda nastala padom na stepenicama
110.000–130.000 dinara – povreda u teretani usled pucanja sajle
Oko 130.000 dinara – uganuće nastalo padom na trotoaru
120.000–150.000 dinara – ujed psa lutalice
120.000–150.000 dinara – pad u šaht sa oguljenim rukama i nogama
150.000–200.000 dinara – pad u šaht sa jednim ili više preloma
400.000–450.000 dinara – teške telesne povrede
Ko odgovara za pad na klizavoj ulici?


Za bezbednost javnih površina odgovoran je upravljač prostora, što može biti:

Grad ili opština (ulice, trotoari, trgovi),
Javno komunalno preduzeće zaduženo za održavanje,
Privatni vlasnik (ispred zgrada, lokala, poslovnih objekata).

Ako trotoar ili ulica nisu očišćeni od snega i leda, ili nisu posuti solju/peskаrom u razumnom roku, postoji osnov za odgovornost.

Da li se mora dokazivati krivica?

Ne uvek. Prema Zakonu o obligacionim odnosima, za štetu nastalu od opasnih stvari ili opasnih situacija (led, poledica, neodržavana javna površina) odgovornost često postoji i bez dokazivanja krivice, osim ako odgovorno lice dokaže da je:

preduzelo sve potrebne mere održavanja, ili
da je šteta nastala isključivo krivicom povređenog.
Kolika odšteta se dosuđuje za pad na ledu?


U praksi se najčešće dosuđuju sledeći iznosi:

Oko 120.000 dinara – lakše povrede, ugruvanost, nagnječenja
Oko 130.000 dinara – uganuća i istegnuća
150.000–200.000 dinara – prelomi kostiju
400.000 dinara i više – teške telesne povrede ili trajne posledice
(Iznosi zavise od težine povrede, dužine lečenja i sudske procene.)

Šta je ključno da biste dobili odštetu?

Fotografije klizavog mesta (led, sneg, neposut trotoar),
Lekarsku dokumentaciju sa jasno navedenim uzrokom povrede,
Svedoke, ako ih ima,
Policijski zapisnik (ako je pozvana policija).


Ako je u trenutku nezgode padala jaka mećava ili je poledica tek nastala, odgovorno lice može pokušati da se oslobodi odgovornosti tvrdeći da nije imalo dovoljno vremena da reaguje – zato je vreme nastanka nezgode često presudno.

Kurir Biznis/Telegraf/Naknadaštete