OČUVANA ZLATNA GRUDA NA AUKCIJI: Redak grumen težine preko četiri kilograma! Kolekcionari se otimaju
Skoro 20 centimetara široka i teška preko 4 kilograma. Zlatna gruda na koju je par slučajno naišao tokom šetnje već je dobila ponude veće od 400.000 dolara.
Godina je bila 1979. kada su Džon i Fransis Agis pronašli džinovski komad zlata na zlatnim poljima zapadne Australije. Sada će promeniti vlasnika, a interesovanje kolekcionara je veliko.
Krejg Kisik, koji radi u aukcijskoj kući zaduženoj za prodaju, ponosno ističe da impozantna gruda budi interesovanje.
– Zlato je oduvek bilo popularno, kako zbog svoje vrednosti, tako i zbog svoje lepote – kaže on.
Sačuvana zlatna gruda je retkost
Priča se da bi svo do sada iskopano zlato moglo da stane u kocku dimenzija 22 metra sa svake strane, ali je veoma mali deo toga sačuvan u svom prirodnom obliku, kaže Kisik. Većina je pretvorena u kovanice, poluge i nakit.
Prema njegovim rečima, manje od 2 odsto zlata koje je pronađeno sačuvano je u prirodnom stanju.
Zlatna gruda teška jednu uncu ili više teža je za pronaći nego dijamant od pet karata. Gruda poput „Zlatne lepote“, teške 15,52 unce, samim tim je izuzetno retka.
Velika otkrića zlata u Australiji traju još od 19. veka. Čitavi gradovi su nicali oko te retke rude.
Prodata po težini zlata – i više od toga
Kada cena zlata premaši 3.300 dolara po unci, čak i ređi oblici ovog plemenitog metala postaju traženiji nego ikada. Zlatna gruda, u svom sirovom i prirodnom obliku, često vredi daleko više odsame količine zlata koju sadrži.
Ovde se ne radi samo o metalu. Radi se o obliku, boji, poreklu i činjenici da je svaki komad jedinstven.
Među kolekcionarima, najspektakularniji primerci smatraju se umetničkim delima u obliku minerala. U vremenima ekonomske nesigurnosti, kada investitori tragaju za čvrstom imovinom, ovakvi retki pronalasci predstavljaju način da se istovremeno sačuva vrednost i poseduje jedinstveni kolekcionarski predmet.
BiznisKurir/BizPortal
RAST RADA NA CRNO U NEMAČKOJ: Više od 3 miliona ljudi izbegava poreze i obaveze, ekonomija pati