Nacionalna služba za zapošljavanje izdala je više od 52.000 radnih dozvola prošle godine, 17.000 više nego godinu ranije. Međutim, u zvaničnu statistiku ne ulaze stranci koji rade kao sezonski radnici.
Todo Terzić, menadžer za regulatornu reformu u NALED-u je kazao da postoji veliki broj radnika koji se angažuju na sezonskim poslovima, te da nakon 2019. godine kada je donet Zakon o pojednostavljenim uslovima za angažovanje sezonskih radnika u poljoprivredi oko 750 osoba tj. firmi angažuje sezonske radnike u poljoprivredi.
- Najveći broj lica su pravna lica, mada je Zakon predvideo i opciju da fizička lica tj. poljoprivrednici koji imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva mogu angažovati sezonske radnike. To je donelo dosta toga dobrog, smanjen je udeo u sivoj ekonomiji, dakle svi oni radnici koji nisu bili prijavljeni, te nisu imali uslove da budu bezbedni na radu, da ostvaruju poreze i doprinose i regularno prijave svoje prihode, sada imaju tu mogućnost – izjavio je Terzić.
Prema njegovim rečima, iz godine u godinu broj radnika sezonaca u poljoprivredi se povećava. Od 2019. godine pa sve do sada više od 80.000 radnika je prijavljeno da radi na sezonskim poslovima.
- To su poslovi sezonskog karaktera koji ne mogu biti duži od šest meseci poput setve, sadnje, prikupljanja i sortiranja voća. Naravno, prednjače domaći radnici, ali iz godine u godinu evidentan je priliv i stranih radnika. Negde između tri do pet procenata u ukupnom udelu sezonskih radnika su i strani radnici - kazao je Terzić.
ISTRAŽIVANJE NALED-A
Prema istraživanju NALED-a rađenog uz podršku Švedske agencije za međunarodnu saradnju (SIDA), koje je obuhvatilo 187 privrednih društava, 14% njih u Srbiji angažuje strane radnike. Najveći broj firmi su velika privredna društva - 27%, srednja privredna društva - 20% u ukupnom uzorku istraživanja.
Kada je reč o troškovima angažovanja stranih radnika, Terzić je podsetio da je poslodavac dužan da angažuje radnika koji je najpre stekao pravo boravka u Srbiji. Iznos takse koja se plaća za dobijanje radne dozvole iznosi između 16 i 17.000 dinara, dok dodatni troškovi poput overe dokumentacije kako bi radnik imao sva prava i kako bi mogao biti prijavljen u brzom roku iznosi oko 80.000 dinara, prema istraživanju NALED-a.
Odgovarajući na pitanje šta tržištu rada donosi veći broj stranih radnika Todo Terzić je podsetio da imamo sve veći broj i priliv edukovanog stručnog, visoko stručnog kadra koji donosi nova znanja, inovacije, znanja o novim tehnologijama što će uticati da naši radnici mogu da se upoznaju sa nekim novim sistemima rada.
(Kurir.rs/NALED)
NE PROPUSTITE
