Intervju nedelje, ministar poljoprivrede Dragan Glamočić: Daćemo pare svim poljoprivrednicima, svaki dinar moraće da se pravda
Kad je na mesto ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede postavljen prof. dr Dragan Glamočić, mnogi iz struke su rekli da je došao pravi čovek na pravo mesto. Po obrazovanju je doktor poljoprivrednih nauka i redovan profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Nije od ministara koji sede u kabinetu, ne plaši se da zaprlja cipele u seoskom blatu i obilazi po pet-šest gazdinstava za dan kako bi iz prve ruke saznao šta tišti poljoprivrednike.
U intervjuu za Kurir ministar je govorio o državnim podsticajima, kvalitetu hrane, ali i problemima u sektoru mlekarstva.
Najavili ste od iduće godine izmene po pitanju isplata podsticaja, da li možete da nam pojasnite o čemu je reč?
- Vlada Srbije je za narednu godinu izdvojila za poljoprivredu 7,2 odsto budžeta. Treba uvek imati u vidu da poljoprivreda, prema poslednjim podacima, učestvuje u BDP sa 3,6 procenata, što znači da agrar dobija dva puta više iz budžeta nego što doprinosi BDP. Ja kao ministar smatram da zaslužuje i više, ali ako nekome povećavate podsticaje, nekom drugom morate da uzmete. Pošto sam svaki dan na terenu, mogu vam reći da su svi pravi poljoprivrednici zadovoljni. Ono što oni očekuju od ministarstva jeste da se napravi red.
Kakve promene možemo da očekujemo u agrarnoj politici u 2026. godini?
- U narednoj godini tražićemo da se podsticaji koje država daje pravdaju računima. Šta to znači? Svi oni koji budu dobili novac za biljnu ili stočarsku proizvodnju, moraće to da opravdaju računima. Ono što je bitno u prvoj godini kada se ovako nešto uvede, napravićemo meru da najmanja gazdinstva to neće morati da rade. Još uvek pravimo kalkulaciju, videćemo da li će to biti oni sa tri ili pet hektara, ali svi koji imaju zemlju preko toga moraće da imaju račune. A onda me pitaju od čega će živeti? Živeće od onoga što zarade. Ovo su podsticaji zato što podstičemo nešto, a živite od onoga što prodate - mleko, meso, jaja... Na ovaj način ćemo konačno rešiti problem ko je pravi, a ko fiktivni poljoprivrednik. Podsticaje će dobijati oni koji imaju račune, a imaju ih oni koji rade zemlju. Neće biti kašnjenja sa isplatama, biće kontrole i onaj ko bude zloupotrebio dobijena sredstva, moraće da ih vrati, plus zatezna kamata. Suština je da uvodimo odgovornost, red i disciplinu i da pare završe u poljoprivredi, ne u širokoj potrošnji, a da nam agrar ostaje nerazvijen. Narednih godina ćemo nakon analitike gledati i usmeravati sredstva u grane koje imaju efekta da ostanu na tržištu.
Kako će izgledati isplata podsticaja za biljnu proizvodnju?
- Podelićemo je u dve rate: prva će biti pre prolećne setve, druga pre jesenje setve, zato što su to dva udarna termina kada je ratarima novac neophodan. I neće biti uslovljeno za seme, već za sve što im je u tom trenutku potrebno. Kad uslovite podsticaje za nešto, recimo za seme, cene na tržištu počinju da rastu. Znači, poljoprivrednici će moći za tu pravu tranšu da kupe seme, đubrivo, pesticide...
Nedavno ste rekli da je došlo do smanjenja uvoza mleka za skoro 30 odsto, da li to znači da mlekare sada više uzimaju mleko od domaćih proizvođača?
- Kod mleka se desilo više faktora u isto vreme. Mi kao država imamo najveće podsticaje na svetu kad je u pitanju mlečni sektor. Zahvaljujući tome, povećali smo proizvodnju između pet i deset odsto. Međutim, u istom periodu se desio pad potrošnje mleka, po nekim procenama i do 25 procenata. Evropa ima viškove mleka zbog nesporazuma sa SAD, cena na tržištu je konstantno u padu, što se odražava i na nas, jer smo deo Evrope. Ima onih koji se zalažu za zabranu uvoza, možemo to, ali onda će nama da zabrane izvoz i imaćemo veći problem jer više izvozimo nego što uvozimo mleka. Suština je da mleko treba da pojeftini u mlekarama, a prvenstveno na policama prodavnica. Uz povećanu potrošnju, mi ćemo krizu prebroditi za mesec-dva, ali ako to ne uradimo, ovo će biti tornado koji će uništiti ovaj sektor.
Koliko je hrana koju jedemo bezbedna i kvalitetna?
- Većina ljudi ne zna da je 99 odsto kontrole hrane u okviru Ministarstva poljoprivrede. Dokle god ne budemo napravili lanac i povezali proizvođače i potrošače, a između je prerađivačka industrija, imaćemo probleme. Naša hrana je bezbedna, čak i po evropskim standardima među najbezbednijim u Evropi. Ali, jedno je bezbednost, a drugo kvalitet, na kome moramo više da radimo. Nije sporno da na tržištu imate proizvode različitog kvaliteta i cene, problem je kad se potrošači dovode u zabludu kad vam se nešto proda po visokoj ceni, a nije kvalitetno. Niko nema pravo da vam proda sir kačkavalj, a onda kada pogledate sitnim slovima na deklaraciji piše da je u kilogramu sira najmanje pola palmina mast. I to je bio razlog zašto smo ušli u tu priču vrlo pažljivo da ne bismo napravili poremećaj na tržištu. Zato smo uveli prelazni period za deklarisanje, ali ubuduće će morati na ambalaži da stoji da je proizvod sa palminim uljem. Moramo apelovati na ljude da koriste više mleko, koje je zdravije nego palmina mast.