PAD DINARA: Do kraja godine za evro 122 dinara!

Vrednost domaće valute nastaviće da pada

PAD DINARA: Do kraja godine za evro 122 dinara!

InfoBiz -
Tek u 2015. očekujemo jačanje dinara zbog očekivanih investicija, priliva deviza i smanjene potrebe za naftnim derivatima, ukazuje stručnjak Branka Damnjanović

BEOGRAD - U poslednjih desetak godina novogodišnji i božićni praznici, osim prazničnog raspoloženja, ića, pića, poklona i odmora, znače i slabljenje dinara. U skladu s tom praksom, ali i ekonomskim prognozama, domaća valuta će oslabiti za najmanje dinar, pa će evro vredeti više od 122 dinara.Narodna banka Srbije, po mišljenju stručnjaka, ovaj scenario ne može da spreči, ali može da ublaži.Branka Damnjanović, članica Izvršnog odbora AIK banke, objašnjava za Kurir da tokom decembra svake godine dolazi do povećane tražnje za devizama na tržištu, što zbog građana koji više kupuju devize u ovom periodu, što zbog tražnje „pravnih lica“ za potrebe uvoza i izmirivanja obaveza prema bankama i matičnim kompanijama u inostranstvu.Odbrana- Zbog toga očekujemo da će kurs do kraja decembra blago oslabiti i da će se kretati u razmaku od 121,50 do 122. Od početka 2015. godine očekujemo jačanje dinara uz najavljena ulaganja stranih investitora, priliv deviza iz inostranstva i smanjenu potrebu za naftnim derivatima - navodi ona.Slabljenje dinara, po mišljenju Slobodana Petrovića, direktora „Salforda“, koji upravlja sa pet velikih domaćih firmi, nastaviće se, ali ne zato što to hoće NBS, već zato što ne može da ga odbrani.- Dinar je i dalje prejak, trebalo bi da je još slabiji, i zato nisam saglasan s politikom NBS koja ga brani. Takav dinar oštećuje srpsku ekonomiju, zatvara radna mesta jer je i sve iz uvoza jeftinije... Ne možete imati jaku valutu ako vam je privreda slaba - jasan je direktor „Salforda“, u čijem sastavu je pet mlekara, „Knjaz Miloš“ i „Bambi Banat“.Politika NBSOn navodi da je dinar oslabio 2,5 puta manje nego što je inflacija u poslednjih 10-11 godina, i to sve zbog politike NBS. Centralna banka drži visoku referentnu kamatu i tako zaustavlja rast privrede. - Druge države su je smanjile na nulu, a kod nas je sedam odsto, pa kad banke dodaju svoju zaradu po tim kreditima, ne možete da zaradite - dodaje Petrović.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track