Slušaj vest

Srbija je tokom protekle decenije ostvarila jedan od najdinamičnijeg ekonomskog rasta među državama Zapadnog Balkana, čime je učvrstila poziciju vodeće regionalne ekonomije prema nizu ključnih razvojnih pokazatelja, ocenio je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane u danas objavljenoj analizi "U čemu je tajna ekonomskog uspona Srbije?".

Iako je ocenjeno, ekonomski razvoj Srbije ne predstavlja samo pitanje nacionalnog prosperiteta, već i važan faktor ukupne stabilnosti, povezanosti i ekonomskog napretka Zapadnog Balkana. Naglašava se da se ključ ekonomskog uspona Srbije ogleda u kombinaciji političke stabilnosti, strateškog razvojno-planskog pristupa, aktivne politike privlačenja investicija, intenzivnih infrastrukturnih ulaganja i kontinuiranog unapređenja životnog standarda građana.

Zapaženi rezultati

Poslednjih godina, pojašnjava se, Srbija ostvaruje zapažene ekonomske rezultate koji privlače pažnju međunarodnih finansijskih institucija, investitora i ekonomskih analitičara a koji su rezultat kombinacije političke stabilnosti, aktivne razvojne politike, strateških infrastrukturnih ulaganja, uspešne politike privlačenja stranih investicija, fiskalne discipline i dugoročno definisane vizije ekonomskog razvoja. Posebno se izdvaja kontinuirani rast prosečne neto zarade, jer dok je 2012. godine prosečna plata iznosila 366 evra, u martu 2026. godine dostigla je 1.036 evra, čime je Srbija po prvi put premašila simboličnu granicu od 1.000 evra prosečne plate i približila se nivou pojedinih država članica Evropske unije.

Tu poziciju potvrđuju i uporedni podaci, budući da je Srbija po vidini prosečne plate prva među zemljama Zapadnog Balkana, ispred Crne Gore (1.027 evra), Bosne i Hercegovine (859 e), Severne Makedonije (785 evra) i Albanije (723 evra). Jedan od najupečatljivijih pokazatelja ekonomskog napretka zemlje je podatak da je ukupan rast prosečne plate od 2012. godine čak 183 odsto. Ipak, navodi se u analizi, rast plata sam po sebi nije dovoljan ukoliko nije praćen rastom produktivnosti, a ključni izazov srpskog razvojnog modela više nije isključivo dinamika povećanja zarada, već sposobnost ekonomije da kontinuirano unapređuje produktivnost, jača konkurentnost domaćih kompanija i omogućava njihovo uključivanje u lance proizvodnje i usluga više dodane vrednosti.

Direktne strane investicije

Jedan od ključnih pokretača takvog razvoja predstavlja uspešna politika privlačenja direktnih stranih investicija, a tu se tokom poslednje decenije, Srbija profilisala kao jedna od vodećih investicionih destinacija u jugoistočnoj Evropi, zahvaljujući kombinaciji političke stabilnosti, povoljnog geostrateškog položaja, kvalifikovane i konkurentne radne snage i proaktivne državne podrške investitorima. Značajne investicije realizovane su u automobilskoj industriji, informacionim tehnologijama, energetskom sektoru, infrastrukturi, logistici i prerađivačkoj industriji, čime su stvoreni novi razvojni kapaciteti i unapređena konkurentnost nacionalne ekonomije, navodi Ifimes.

Naglašava se da je takav razvojni model omogućio otvaranje desetina hiljada novih radnih mesta, snažan rast izvoza, povećanje budžetskih prihoda i jačanje ukupne ekonomske otpornosti Srbije u uslovima sve složenijeg međunarodnog ekonomskog okruženja. Kao drugi značajan stub ekonomskog napretka Srbije navodi se intenzivan infrastrukturni razvojni ciklus, odnosno kontinuirana ulaganja u izgradnju autoputeva, brzih saobraćajnica, modernizaciju železničkih koridora, energetsku infrastrukturu i digitalnu transformaciju čime su se stvorile ključne pretpostavke za održiv i dugoročan ekonomski rast. U poslednjim godinama Srbija je značajno unapredila svoju saobraćajnu i logističku povezanost sa susednim državama, regionalnim tržištima i Evropskom unijom, čime je dodatno ojačala svoju poziciju atraktivne destinacije za strane i domaće investicije.

Biznis Kurir