Slušaj vest

Banke u Srbiji počele su od aprila da podižu bankarske marže, što će direktno uticati na poskupljenje kredita. U narednom tromesečju ne samo što će zajmovi za građane i privredu biti skuplji već se pooštravaju i standardi po kojima se krediti odobravaju stanovništvu, koje je u prvom tromesečju 2026. nastavilo ubrzano da se zadužuje.

Finansijski konsultant Vladimir Vasić objašnjava za Biznis Kurir zašto su podignute marže na kredite za privredu i stanovništvo.

- Do podizanja bankarske marže dolazi u trenutku kada je veća potražnja od ponude kredita. Osim toga, banke podizanjem marži žele da se zaštite od pojačanog rizika poslovanja. Gotovinski krediti već su dostigli oko 53 odsto od ukupnih kredita građana, što nije malo - rekao je Vasić.

Rizik poslovanja

On je naglasio da se više bankarske marže odnose isključivo na nove kredite i neće uticati na rast rata postojećih pozajmica.

- Banke nemaju pravo da podižu marže za već postojeće kredite tokom otplate. Rata kredita može da poraste samo u slučaju da dođe do promene euribora, odnosno rasta prosečne kamate kod indeksiranih kredite u evrima - dodao je on.

Vladimir Vasić
Vladimir Vasić Foto: Kurir Televizija

 Bankarske marže najpre su bile podignute za privredne subjekte, a potom i za stanovništvo. Primetno je da su podignute za manja i srednja preduzeća, dok su za velike kompanije marže smanjene. Kako objašnjava Vasić, to je očekivano.

- Rizik poslovanja kod manjih preduzeća je veći, dok velike kompanije imaju rezerve koje manja preduzeća nemaju. Bankarska marža zavisi od ponude i tražnje, te je banke same određuju - istakao je Vasić.

Šta kaže aprilska anketa

Rezultati aprilske ankete banaka (redovno tromesečno istraživanje koje sprovodi NBS kako bi se analizira kretanja na finansijskom tržištu) pokazuju da su banke u periodu od januara do aprila prvi put nakon godinu dana pooštrile standarde prema kojima su odobravale kredite privredi.

Koje kredite najviše uzimamo

Građani su u prva tri meseca ove godine najviše povećali tražnju za dinarskim gotovinskim zajmovima i kreditima za refinansiranje, ali i za devizno indeksiranim stambenim i potrošačkim kreditima.

S druge strane, srpska privreda je na početku godine smanjila potražnju za skoro svim vrstama kredita, izuzev za dugoročnim deviznim/devizno indeksiranim kreditima, za kojima je povećana potražnja.

Kredit
Foto: Shutterstock, Kurir

 Pooštravanje je zabeleženo kod dugoročnih dinarskih i deviznih odnosno devizno indeksiranih kredita, dok su standardi po kojima su odobravani kratkoročni krediti svih valutnih struktura ostali nepromenjeni. Pri tome, standardi su pooštreni za preduzeća svih veličina, kao i za poljoprivrednike.

Šta je bankarska marža

Bankarske marže predstavljaju razliku između kamatnih stopa koje banka naplaćuje na odobrene kredite i kamata koje isplaćuje na depozite, odnosno izvore finansiranja. One služe kao direktan izvor prihoda banke i pokrivaju njene operativne troškove i praćenje rizika. Marže na kredite predstavljaju fiksni deo ukupne kamatne stope koju klijent plaća banci. Ona direktno meri profitabilnost banke za odobreni plasman kreditnih sredstava.

Biznis Kurir