Slušaj vest

Profesionalni upravnici sve češće preuzimaju upravljanje zgradama, ali dilema ostaje – da li stanari imaju dovoljan uvid u odluke i finansije. Odgovor zavisi i od samih stanara.

Profesionalna upravnica Emilija Božo kaže za RTS da život u stambenim zgradama funkcioniše, da je zakon dobar, ali da ga treba sprovoditi i ispravno tumačiti.

- U praksi još nisam došla do toga da ne postoji zakon za neku situaciju, tako da mislim da zakon postoji i dobro funkcioniše - ističe Božo.

Na pitanje ko bolje obavlja posao - profesionalni upravnici ili komšije koje prihvate da tu ulogu preuzmu na sebe, Božo kaže da i jedna i druga situacija ima svojih prednosti.

- Dobro je kada je upravnik iz redova stanara. Njegova prednost je što je on stalno u zgradi, ali ima tu dosta i mana – on nije obučen za to, nema sistem iza sebe, nije odgovoran, ne može da naplati od svih stanara na način kao što može to profesionalni upravnik. Tako da ja mislim, i stanari su to pokazali, da se više traži profesionalni upravnik - objašnjava Božo.

Da li je dobro da jedna firma kompletno održava zgradu

Sve je više firmi koje nude kompletno održavanje zgrade, uključujući i poslove upravnika. Božo kaže da je to rešenje gotovo za sve zgrade, izuzev izuzetno malih stambenih zajednica.

- Za sve zgrade je to rešenje. Jedino za one male zgrade od četiri ili pet stanova, to baš i nije tako povoljno, ali za sve druge zgrade – da. Jer kada se ponude sve usluge – održavanje, čišćenje, upravljanje, onda je to paket koji je povoljniji i organizacija na jednom mestu bolje funkcioniše - dodaje Božo.

Objašnjava da su troškovi isti, odnosno i dalje plaćate čišćenje zgrade, održavanje zgrade, upravnika.

- Troškovi su isti, samo što su usmereni na jednu firmu i lakše je organizovati sve poslove. Bolja je kontrola nad svim poslovima - navodi Božo.

Šta se dodatno naplaćuje stanarima

Kada je reč o uslugama koje se dodatno naplaćuju, ističe da su to one usluge koje stanari dodatno traže, a kao primer navodi dezinsekciju zgrade ili proveru protivpožarnih aparata.

Napominje i da je važno da stanari mogu dobro da kontrolišu gde ide njihov novac ukoliko sve poslove povere jednoj firmi.

- Jako mogu dobro da kontrolišu. Recimo, sada profesionalni upravnici stanarima daju mogućnost da na dnevnom nivou kontrolišu rad upravnika sa njihovim novcem i to tako treba i da bude. Znači, na dnevnom nivou uđu na portal stambene zajednice i mogu sve da prate. Na mesečnom nivou upravnik može da šalje izveštaj koliko stanari imaju sredstava na računu. Na kraju godine, upravnik šalje finansijski izveštaj svim stanarima koliko se u toku godine potrošilo, koji su to bili troškovi - objašnjava Božo.

Bez učešća stanara nema dobrog upravljanja

Govoreći o tome da li su definitivno prošla vremena hauzmajstora, odnosno ona vremena kada smo mislili da je to nečiji drugi posao, Božo kaže da sada svi stanari treba da budu uključeni u život zgrade.

- Najbolji način upravljanja je da stanari dolaze na skupštine stanara, jer na taj način daju svoje mišljenje, daju svoj glas, donose odluke, a upravnik onda te odluke izvršava - poručuje Božo.

Ipak, redak je slučaj da zaista svi stanari dolaze na skupštine stanara.

- Ne dolaze baš u svim zgradama, ali u nekim zgradama ima i više od 50 odsto ljudi koji dolaze. Sve zavisi od ljudi koji žive u toj zgradi i šta se dešava u zgradi. Ako su neki veliki problemi, onda ljudi dođu. A problem je ako ne dolaze i nisu obavešteni, kada im se nametne neki trošak, onda su u problemu, ne znaju šta se dešava, zašto je to tako. Zato je jako bitno da svi dolaze na sastanak. Sastanak ne traje dugo, on traje sat vremena maksimalno - kaže Božo.

Za kraj, navela je sa kojim problemom se upravnici najčešće suočavaju.

- Stanari nemaju poverenje u upravnike još uvek. Mi se trudimo najviše da budemo transparentni i da dobiju poverenje u upravnika i njegov rad - zaključila je Božo.

Biznis Kurir/RTS