JEDAN TIP KUĆA POSTAO MEGA POPULARAN

Srbi rasprodali vikendice do kraja novembra: Novi hit trend koji je doneo milione selima

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Shutterstock
Kada se letnja sezona i zvanično završi, a gradske ulice ispuni gužva, smog i siva jesenja jutra, sve veći broj građana Srbije odlučuje se na radikalan potez.
  • Sve više mladih, programera i digitalnih nomada beži iz grada u vikendice i seoske kuće, gde rade na daljinu uz mir, čist vazduh i stabilan internet.
  • Vikendice su rasprodate ili rezervisane do kraja novembra, a cene zakupa za vikend idu od 80 do 150 evra, dok luksuzni objekti dostižu 300 evra.

Umesto da sede u betonskim soliterima i troše vreme u prepunim kafićima, sve više mladih ljudi, programera, dizajnera i digitalnih nomada pakuje svoje laptopove u torbe i odlazi u prirodu. Planine, šumadijska brda, ravničarski salaši i skrivena etno-sela širom naše zemlje više nisu rezervisana samo za letovanja i praznike, već postaju glavna radna mesta i oaze mira tokom cele jeseni.

Ovaj fenomen je poslednjih godina eksplodirao na domaćem tržištu, pa su vikendice širom Srbije rasprodate ili uveliko rezervisane vikendima sve do kraja novembra. Mladi ljudi shvatili su da posao preko interneta mogu obavljati sa apsolutno bilo kog mesta, dok god postoji stabilan Wi-Fi signal i dobra pokrivenost signalom. Domaći turistički radnici i udruženja ističu da su nekada vikendice zvrjale potpuno prazne čim prođe septembar, ali danas to više nije slučaj jer jesen donosi neverovatnu potražnju za ovakvim smeštajem.

Mladi i "remote" radnici preuzimaju sela

Generalno gledano, fleksibilno radno vreme i mogućnost rada na daljinu naterali su našu gradsku omladinu da u potpunosti promeni svoje životne i turističke navike. Umesto uobičajenog vikenda provedenog u zatvorenim tržnim centrima, oni sve češće biraju čist vazduh, mir, tišinu i rad u autentičnom seoskom okruženju.

Zbog toga biraju rustične brvnare i uređene seoske kućice gde ujutro pišu kodove ili drže sastanke preko Zooma uz šolju toplog čaja, a popodne šetaju šumom i uživaju u čarima jeseni.

Foto: Evgeny Karandaev/Shutterstock

Došli smo do toga da selo više nije mesto koje se posećuje samo da se okopa bašta ili poseti rodbina, već je postalo centar modernog hedonizma i vrhunske radne produktivnosti. Vlasnici vikendica su na vreme prepoznali ovu promenu navika, pa su svoja imanja opremili brzim internetom, udobnim radnim stolovima ispred prozora sa pogledom na šumu i kvalitetnim parnim grejanjem.

Gosti žele komfor i pogodnosti modernog stana, ali u paketu sa čistim vazduhom, cvrkutom ptica i mirom koji gradska sredina jednostavno ne može da im ponudi.

Cene zakupa: Koliko košta jesenji raj u prirodi?

Kada je reč o finansijskoj strani ove naše priče, tržište se brzo prilagodilo velikoj potražnji, pa se zakup lepo uređene etno-kuće ili brvnare za vikend u jesenjim mesecima kreće između 80 i 150 evra. Za luksuznije objekte sa otvorenim bazenom, đakuzijem na otvorenom ili finskom saunom na Rudniku, Divčibarama, Tari ili Zlatiboru, cene za dva noćenja mogu lako da dostignu i od 200 do 300 evra.

Zakupljivanje smeštaja na duži vremenski period, poput cele radne nedelje ili čak meseca, donosi značajne popuste, što mnogi digitalni nomadi rado koriste da prebrode kišne jesenje mesece u prirodi. Iako cene jesu porasle u odnosu na prethodne godine zbog ogromnog interesovanja, gosti smatraju da mir, čist vazduh i očuvanje mentalnog zdravlja vrede svaki uloženi evro. Investicija u sopstveni mir postala je apsolutni prioritet za mnoge mlade porodice i parove koji traže beg od svakodnevice.

Foto: Shutterstock

Kako se od stare dedovine prave milioni

Iz poslovne i ekonomske perspektive, izdavanje vikendica tokom jeseni postalo je izuzetno ozbiljan i unosan biznis koji vlasnicima donosi stabilan profit van glavne letnje sezone. Dok su se nekada vikendice izdavale isključivo par meseci godišnje, danas pametni domaćini uspešno produžavaju turističku sezonu sve do decembra zahvaljujući digitalnim nomadima i vikend-turistima. Ulaganje u dobru fasadnu izolaciju, grejanje i brzi optički internet višestruko se isplati, jer popunjenost smeštaja tokom jeseni često prelazi visokih 80 odsto.

Vlasnici nekretnina širom Srbije masovno preuređuju stare porodične kuće i pretvaraju ih u moderne turističke objekte prilagođene savremenim gostima. Uz minimalan trud i pametna ulaganja u enterijer, stara dedovina sada može da donese mesečnu zaradu koja višestruko premašuje prosečna primanja u unutrašnjosti zemlje. Ustvari možemo reći da je biznis sa vikendicama postao jedna od najisplativijih malih privrednih grana u ruralnim sredinama.

Foto: Branko Jovanović

Seoski turizam kao nova privredna grana

Ovaj novi talas gostiju doneo je prekopotrebni procvat celim opštinama koje su ranije bile potpuno zaboravljene od strane turista. Pored samog plaćanja smeštaja, gosti kupuju domaći med, sir, kajmak, domaća jaja i sokove direktno od lokalnih proizvođača i malih poljoprivrednih gazdinstava.Na ovaj način se direktno pokreće celokupna seoska privreda, a meštani više ne moraju da napuštaju svoja ognjišta da bi preživeli.

Lokalne samouprave su prepoznale ovaj ogroman potencijal, pa se u unutrašnjosti sve više ulaže u putnu infrastrukturu, signalizaciju i seoske manifestacije tokom jesenjih meseci. Efikasna saradnja između vlasnika vikendica i lokalnih poljoprivrednika stvara neraskidivu poslovnu vezu koja svima donosi siguran profit. 

Foto: Shutterstock

Gde se najviše traže vikendice

Kada je reč o tražnji za vikendicama tokom jeseni, apsolutni lideri na tržištu su planinski centri poput Tare, Zlatibora i Divčibara,gde vlada najveća navala gostiju i digitalnih nomada. Posebno su popularne lokacije sa očuvanom prirodom i četinarskim šumama, kao što su Zaovinsko jezero i Mitrovac na Tari, gde gosti masovno rezervišu drvene brvnare sa pogledom na pejzaže u jesenjim bojama.

Pored ovih tradicionalnih planinskih destinacija, izuzetno su tražene i vikendice na Rudniku, Maljenu i Zlataru,koji nude savršen mir i beg od gradske gužve.

Pored planina, ogroman skok potražnje beleže i vikendice smeštene uz vode, pre svega oko jezera Perućac, reke Drine, kao i na Fruškoj gori i Srebrnom jezeru. Vikend-turisti i parovi obožavaju ove lokacije zbog romantične jesenje atmosfere, blizine reke i mogućnosti za opuštanje u prirodi.

Fruška gora je naročito tražena zbog spoja vinskog turizma, etno-kuća i blizine Novog Sada i Beograda, što je čini idealnom za brze vikend-begove bez dugog putovanja.

Treći veliki pravac gde se vikendice najviše traže obuhvata šumadijska brda, etno-sela i krajeve oko Ovčarsko-kablarske klisure, Ivanjice i Golije. Ovi regioni postaju epicentar seoskog turizma jer nude autentičan ugođaj, netaknutu prirodu i povoljnije cene u odnosu na komercijalizovane planine. 

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.