Bele rode se "uselile" u napuštenu zgradu: Načičkale 75 gnezda na betonske stubove propale investicije - od lepote prizora zastaje dah
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborNedovršena betonska konstrukcija pored auto-puta u Novom Sadu postala je dom najveće kolonije belih roda u Srbiji. Na mestu koje je za ljude simbol propale investicije, danas se nalazi čak 75 aktivnih gnezda - više ih ima samo jedna kolonija u Evropi.
Ove informacije dolaze nam iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine (DZPPV), koje je krajem juna završilo snimanje i kartiranje kolonije belih roda (lat. Ciconia ciconia) kraj šoping-centra "Rodić“.
Razvoj kolonije prati se od 2014. godine kada je na betonskoj konstrukciji zgrade u nastajanju pronađeno prvo gnezdo. Broj roda od tada neprestano raste, pretvarajući ovu neobičnu građevinu u jedinstveno utočište za jednu od najprepoznatljivijih ptica Srbije.
Ali šta je to što ih je privuklo baš na ovo mesto? I šta će se dogoditi s rodama ako se objekat jednog dana završi ili pak sruši? O tome za Gradnju govori Uroš Stojiljković iz DZPPV.
Otkud rode na betonskoj konstrukciji?
Kako objašnjava naš sagovornik, rode su na visokoj betonskoj konstrukciji očigledno privukli odgovarajući ekološki uslovi. U blizini, preko auto-puta, nalazi se velika deponija na kojoj rode pronalaze hranu i deo materijala za izgradnju i stalno popravljanje uslova u svojim gnezdima.
"Privukli su ih skromni ostaci nekada brojnih vlažnih staništa Novog Sada od kojih je većina nestalo u zatrpavanjima i urbanizaciji. Stubovi su dovoljno visoki, čvrsti i bezbedni za pravljenje gnezda i uspešno gnežđenje što je poruka koja se šalje iz generacije u generaciju i zato svake godine tamo i ima sve više parova i odnegovanih mladunaca“, kaže Stojiljković.
Kada je u pitanju eventualni završetak objekta ili rušenje konstrukcije, on navodi da je sigurno da bi zahvat bilo kakve vrste ugrozio rode. Međutim, dodaje, bele rode su strogo zaštićena vrsta, što znači da ništa što bi moglo da ugrozi njih ili njihova gnezda ne sme da se radi bez prethodnog konsultovanja sa nadležnim institucijama koje bi iznele svoje mišljenje i preporuke.
Zbog ovakve bojazni, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine je poslednjih godina radilo na tome da ova kolonija postane prepoznata i bude atrakcija i na međunarodnom nivou.
Na stotine mladunaca
Gotovo svaki veći grad ima šoping-centre, ali tek nekoliko njih može da se pohvali kolonijom belih roda od nekoliko desetina parova i par stotina mladunaca.
"Ako imamo koloniju za koju smo ustanovili da je druga najveća u Evropi, pitanje treba da bude kako da je sačuvamo, zaštitimo, unapredimo i kako to da postane zaštitni znak grada, turistička atrakcija, naravno sve u meri u kojoj to ne bi ugrožavalo bele rode“, objašnjava Stojiljković i dodaje:
"Njihova biodiverzitetska vrednost je nesumnjiva, međutim oni imaju ogroman turistički potencijal: gotovo svaki veći grad ima šoping-centre, ali tek nekoliko njih može da se pohvali kolonijom belih roda od nekoliko desetina parova i par stotina mladunaca“.
Gnezde se i na banderama, dimnjacima, krovovima
Gnežđenje belih roda na napuštenim objektima poput ovog veoma je retko, a još ređe da se čitava kolonija formira na jednom mestu. Popis koji je Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine sprovelo pre dve godine pokazao je da rode u Srbiji danas gnezda najčešće podižu na električnim stubovima – čak 1.043 od ukupno 1.927 evidentiranih gnezda.
„Na tragu priče o napuštenom gradilištu je i jedan par roda u Valjevu koji je gnezdo napravio na kranu koji se nije koristio duže vreme. Njima se pridružio još jedan par belih roda i uspešno odnegovao mladunce na drugom kraju krana“, navodi naš sagovornik.
Projektanti, imajte i ptice na umu
Stojiljković ističe da prilikom projektovanja novih zgrada ili infrastrukturnih objekata i može i treba unapred da se razmišlja o prostoru za gnežđenje ptica. Smatra da savremeni način gradnje u Srbiji najčešće ne pogoduje pticama, ali da nije oduvek bilo tako.
"Kuća ili zgrada jesu napravljene za čoveka, ali ih koriste i ptice. Vrabac pokućar (samo ime kaže), velika senica i crvenrepke koriste duplje u pukotinama zgrada, strehe, otvore, ukrasne elemente da se u njima gnezde. Gradska lasta svoje gnezdo od blata pravi i na zgradama“, objašnjava on.
Bele čiope su se u poslednjih deset godina prilagodile životu u prestonici i gnezde se najčešće u kutijama roletni.
Nedavno smo imali slučaj ugrožavanja belih čiopa u Beogradu koje su se u poslednjih deset godina prilagodile životu u prestonici i gnezde se najčešće u kutijama roletni. Takođe, kukumavka i kukuvija se gnezde na tavanima, vetruške na visokim neboderima, a patke gluvare sve češće na terasama, u žardinjerama.
"Sve to bi trebalo znati prilikom projektovanja zgrada. Ima dobrih primera u Evropi. Jedan od njih nedavna odluka Vlada Škotske da se u okviru novih građevinskih standarda uvede obaveza ugradnje tzv. swift bricks (ugrađenih gnezdilišta za crnu čiopu) u nove zgrade“, kaže Stojiljković.
Kurir Biznis/Gradnja.rs