ZASADI DRVO, ZASADI SVOJ KISEONIK: Volonteri, ovo morate da znate

Vodič: Prva akcija pošumljavanja Srbije koju će izvesti građani biće 3. novembra, u okviru projekta „Zasadi drvo“, a svi dobrovoljci trebalo bi da znaju preduslove za rad na stvaranju novih šuma, ali i zakonske propise

Biće to prvi put da građani volonteri pošumljavaju Srbiju, i to u projektu „Zasadi drvo“, koji su pokrenuli Adrija medija grupa i dm drogerie markt a realizuju ga u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - Upravom za šume, JP Srbijašume, JP Vojvodinašume i Pokretom gorana Srbije. Za sve volontere evo korisnih podataka koje, verovatno, nisu znali.

Pošumljavaćemo izvan naselja, na površinama koje su već predviđene i samim tim pogodne za to, kako i diktiraju zakonski preduslovi. Pet ari površine koja je pokrivena krunama drveća sa najmanje 30 odsto zakonski je minimum potreban da bi se ona smatrala šumom, pa su u skladu s tim i birane lokacije za pošumljavanje 3. novembra. To se mora raditi na šumskom ili neobradivom poljoprivrednom zemljištu. Parkovi i zelenilo u naseljenim mestima ne predstavljaju šumu u smislu Zakona o šumama, kao ni okućnice niti dvorišta škola, bolnica i drugih ustanova. Upravo zato 3. novembra će biti baš malo lokacija koje ćemo pošumljavati u gradovima.

Manji broj lokacija predviđen je i na području Vojvodine s obzirom na to da su tamo i manje površine zemljišta pogodnog za pošumljavanje. Obradivo poljoprivredno zemljište nije moguće pošumljavati bez saglasnosti Uprave za poljoprivredno zemljište, a najviše ga ima baš u Vojvodini.

Značajan faktor su i vremenski uslovi. Da bi pošumljavanje bili uspešno, sadnja se obavlja ili u kasnu jesen ili u rano proleće, kad je vreme mirovanja vegetacije. Tada je stres za biljku koja se sadi najmanji, odnosno njen prijem najveći. Baš zato akcija „Zasadi drvo“ planirana je za početak novembra, kad se na većini lokacija, pogotovo na većim nadmorskim visinama, mogu očekivati povoljne vremenske prilike. Sadićemo sadnice onih vrsta drveća za koje su taj period godine i stanišni uslovi odgovarajući. Za niže terene, kao što je Vojvodina, sadnja se obavlja kasnije, tokom novembra i decembra.

Važno je i razlikovati šumske i ukrasne sadnice. Potonje se koriste za ozelenjavanje gradova ili sadnju u vrtovima i dvorištima, dok su šumske proizvedene u registrovanim šumskim rasadnicima, koje svake godine pregledaju ovlašćene institucije i koje imaju uverenja o poreklu. To su sadnice proizvedene iz semena u registrovanim semenskim objektima - najboljim delovima šuma, i obezbeđuju najbolji genetski potencijal. Samo sadnice određenih starosti i dimenzija, koje su uglavnom manje od ukrasnih, mogu da se koriste za pošumljavanje. Po pravilu, sadnice šumskih vrsta drveća za pošumljavanje na velikim površinama starosti su od jedne do tri godine, a visine 15-20 pa do 80-100 cm, u zavisnosti od vrste i starosti.

Uloženi rad, vreme i materijal za proizvodnju šumske sadnice je veliki, a zavisi i od brojnih uslova na koje čovek ne može direktno da utiče - urod semena, dostupnost semena za sakupljanje ili branje, klimatske prilike... Sve to dodatno povećava odgovornost u pristupku prilikom pošumljavanja, odnosno presadnje iz rasadnika na teren. Sve aktivnosti moraju biti unapred planirane i dobro organizovane kako bi se moguće greške svele na minimum. Zato se i poslovi na pošumljavanju obavljaju postupno, tokom više radnih dana.

Sve ovo ukazuje na potrebu da se za pošumljavanje 3. novembra obezbede optimalni uslovi kako bismo dobili pravilno posađene sadnice, koje će uspešno pretrpeti šok presadnje iz rasadnika na teren i nastaviti da žive u prirodi formirajući novu površinu pod šumom. Uzimajući u obzir pristupačnost lokacija, potreban broj obučenih radnika, nadzornika i koordinatora koji će biti stručna pomoć volonterima, te organizaciju same sadnje, kao i bezbednosne rizike, budući da su sve lokacije na šumskom zemljištu i da su građani nedovoljno obučeni ili nenaviknuti na rad u takvim uslovima, broj volontera po lokacijama je pažljivo analiziran i određen. Kako bismo postigli krajnji cilj akcije „Zasadi drvo“ - 50.000 posađenih sadnica, sadimo svi zajedno od 10 do 15 časova.

Budući da je „Zasadi drvo“ prva akcija ovakvog tipa u Srbiji, moguće su i nepredviđene okolnosti, kao na primer izuzetno loše vremenske prilike koje će onemogućiti sadnju na nekoj lokaciji. Ali to ne treba da obeshrabri - najvažnija je svest građana o dobrobiti ovakvih akcija i pokretanje na delanje. A još ćemo mi pošumljavati zajedno. Ovo je samo početak jesenje sezone!

Kurir.rs/ Pišu: Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - Uprava za šume, JP Srbijašume, JP Vojvodinašume i Pokreta gorana Srbije