Slušaj vest

Kada su osamdesetih godina prošlog veka evropski gradovi bili suočeni s eksplozijom HIV infekcija među korisnicima droga, činilo se da su jedini odgovori društva – zabrane i moralizacija. Ipak, upravo tada je rođen koncept koji će zauvek promeniti način na koji se gleda na javno zdravlje: harm reduction, odnosno smanjenje štetnosti.

Ideja je bila jednostavna, ali revolucionarna: ako ljudi i dalje koriste droge, pomozimo im da to čine na što bezbedniji način — kako za njih, tako i za društvo. Umesto kazne – podrška. Umesto stigme – zdravstvena pomoć.

Tako su nastali programi razmene igala i špriceva, terapije supstitucije opioidima, kao i dostupnost naloksona, leka koji spašava život u slučaju predoziranja. Iako su u početku izazvali burne rasprave, rezultati su bili jasni: manje infekcija HIV-om i hepatitisom, manje smrti, više poverenja u zdravstvene službe.

Od droga – do svakodnevnog života

Danas, skoro pola veka kasnije, koncept smanjenja štetnosti postao je globalni javno-zdravstveni standard, podržan od strane Svetske zdravstvene organizacije, UN-a i Evropske unije. U 108 zemalja sveta, među kojima je 26 u evroazijskom regionu, ovaj pristup je deo nacionalnih politika.

Zanimljivo je da se filozofija smanjenja štetnosti više ne primenjuje samo na zloupotrebu droga. Postala je univerzalni okvir za donošenje razboritih, naučno utemeljenih odluka u svim sferama života.

Zato danas pojam „harm reduction“ obuhvata i pojas u automobilu, ograničenje brzine, alkotest za vozače, nanošenje krema za sunčanje, pa čak i pasterizaciju mleka. Nijedna od ovih mera ne pokušava da zabrani ponašanje – one ga čine bezbednijim.

I u svetu duvana – alternativa postoji

U istom duhu, Komisija za politike u vezi droga Istočne i Centralne Evrope i Centralne Azije (ECECACD) u svom najnovijem position paperu prepoznaje da se principi smanjenja štetnosti mogu primeniti i na upotrebu duvanskih proizvoda.

Dok tradicionalne cigarete sagorevaju duvan i time oslobađaju hiljade toksičnih supstanci, nesagorevajući proizvodi – poput e-cigareta ili uređaja za zagrevanje duvana – eliminišu proces sagorevanja i time značajno smanjuju izloženost štetnim materijama.

ECECACD dokument jasno kaže: smanjenje štetnosti od pušenja nije industrijski mit, već legitimna javnozdravstvena strategija, koja se, kao i svaka druga, zasniva na dokazima. Cilj nije glorifikacija duvana, već umanjenje rizika za one koji ne mogu ili ne žele da prestanu da puše.

Nauka iznad ideologije

Jedna od ključnih poruka Komisije jeste da javne politike moraju da slede podatke, a ne predrasude. Decenijama su ideologija i moralizatorski pristupi usporavali primenu rešenja koja spasavaju živote. Danas, kad imamo dokaze da su određene alternative manje štetne, odgovorno društvo ne sme zatvarati oči pred činjenicama.

Smanjenje štetnosti, u svojoj suštini, ne podrazumeva odustajanje od ideala – već prihvatanje realnosti i traženje najboljeg mogućeg ishoda za zdravlje ljudi.

To nije poziv na toleranciju prema rizičnim ponašanjima, već poziv na racionalnost: da koristimo nauku i empatiju da bismo štetu – ako već ne možemo da je u potpunosti eliminišemo – bar učinili manjom.