Slušaj vest

Tim povodom razgovarali smo sa prof. dr Lazarom Popovićem, onkologom sa Instituta za onkologiju Vojvodine i predavačem na Katedri za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

O čemu će sve biti reči na predstojećem Onkološkom kongresu?

- Trudimo se da dovedemo velika imena iz Evrope i sveta sa kojima sarađujemo ili tek planiramo saradnju. Biće reči o različitim malignitetima, od skrininga do savremenog lečenja. Na prvoj sesiji govoriće se o tome kako da poboljšamo ishode lečenja raka dojke na Balkanu. Nakon toga ćemo imati i sesije o karcinomu dojke, karcinomu pluća, gastrointestinalnim i ginekološkim tumorima. Tradicionalno, uvek imamo jednu sesiju koja se zove “škola imunoterapije i personalizovane onkologije”.

Ko će od stručnjaka govoriti na predavanjima?

- Izdvojio bih je doktorku Izabel Rubio, onkološkog hirurga, koja je novoizabrana predsednica Evropske organizacije za borbu protiv raka. Ona će podeliti i neke organizacione stvari za onkologiju u Evropi. Doći će profesorka Ana Sureda, predsednica Evropskog udruženje za transplantaciju koštane srži koja će pričati o novim ćelijskim terapijama za limfome. Tradicionalno tu će biti i profesor Žozef Gligorov iz Pariza, profesor Loc iz Pariza, doktor Enrike Grande iz Madrida, kao i jedna velika legenda onkologije, profesor Erik Van Kutsem iz Belgije. On je čovek koji je postavio temelje sistemskog lečenja karcinoma debelog creva i ono što je on uradio mi danas koristimo u svakodnevnoj praksi.

kongres-onkologa-novi-sad-0103-202419-foto-milena-andjela-misicatanackovic.jpg
Na 14. skupu onkologa u Novom Sadu biće reči o različitim malignitetima, od skrininga do savremenog lečenja. Foto: Milena Anđela Mišić-Atanacković

Koje sve novosti u terapijama biste izdvojili za Srbiju?

- Sa poslednjom listom lekova koja je stupila na snagu u proleće prošle godine, najviše pomaka je bilo u lečenju ranog karcinoma dojke. U međuvremenu, pojavili su se i novi lekovi i za metastatski rak i za rani karcinom, za koje mi radimo zajedno sa RFZO-om i Ministarstvom zdravlja da dođu na listu. S tom listom dobili smo i nove lekove za karcinom pluća, prostate, karcinom debelog creva. Ono što je važno i na čemu moramo da radimo je rano otkrivanje i popravljanje situacije u skriningu svih maligniteta i naravno u edukaciji i promenama programa specijalističkih studija da bi što više naših kolega bilo edukovano u smeru onkologije.

Pored inovativnih lekova, koji pomaci još postoje u terapiji?

- Posle nekoliko godina su nabavljeni najnoviji aparati za zračnu terapiju i sada ih ima dovoljno, ne postoje liste čekanja za zračenje, to je jako bitno. Ono što je naš sledeći korak, i što se pojavilo u svetu, a još uvek nije kod nas, su novi lekovi za karcinom grlića materice, za metastatski karcinom dojke koji su jako bitni i naravno za urološke tumore koji neko vreme nisu bili pokriveni, pre svega karcinom bubrega i mokraćne bešike. Radimo na tome da za neko vreme i to dođe na pozitivnu listu.

terapija-raka-shutterstock-1968794716.jpg
Ono što je naš sledeći korak, a još uvek nije kod nas, su novi lekovi za karcinom grlića materice Foto: Shutterstock

Koji su noviteti u terapiji na svetskom nivou o kojima će se govoriti na kongresu?

- Govorićemo o ćelijskoj terapiji. To su specifična antitela, tzv. CAR-T terapija (oblik imunoterapije) i ono što je jako važno i što se pominje već godinama, a još uvek nije zaživelo u toj meri je personalizovana medicina koja se već deset godina razvija u svetu, gde se radi genetika tumora i u odnosu na gene koje ispoljava tumor, koji su njegovi potencijalno geni pokretači širenja i metastaziranja, biramo personalizovanu ciljanu terapiju. Takođe, u svetu sve više ima registrovanih terapija vezanih za mutacije koje dobijemo genetikom. Kod nas još uvek malo kaskamo za time, ali radimo da i to kod nas što pre postane dostupno.

Alarmantna statistika

Alarmantna statistika
Prof. Popović ističe da je Srbija u sredini broja dijagnostikovanih i broja umrlih kada se radi o karcinomu dojke, ali smo i dalje daleko od evropskog proseka. Na svakih 100 dijagnostikovanih u odnosu na evropski prosek, kod nas 8 žena više premine. Za stopu od 5.000 novodijagnostikovanih godišnje, 400 žena više umre u odnosu na evropski prosek. Zbog toga je veoma važna rana dijagnostika, skrining i lečenje.

NOVI VIZUAL Web kaj teksta.jpg
Prevencija kao garancija Foto: Prevencija kao garancija

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Inovativni lekovi predstavljaju revoluciju u medicini. Saznajte u kojoj meri je ova terapija dostupna kod nas i gde postoji prostor za poboljšanje.