KAKO JE TIKIĆ IZ VRŠCA PREVARIO DRŽAVU? Obrlatio sistem za 200 miliona RSD - Više od 60 gazdinstava radilo za njega, a on se sladio prevarom
Dragan Tikić iz Vršca uhapšen je po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. On je, kako je navedeno, sa svojom porodicom učestovao, kako se sumnja, u poreskoj prevari "teškoj" više od 200 miliona dinara.
Sumnja se da je preko malih poljoprivrednih gazdinstava koja nisu obveznici PDV-a, a uz pristanak nosilaca, prodavao - pšenicu, kukuruz, uljanu repicu, soju i suncokret.
Poljoprivrednici u Srbiji imaju pravo na nadoknadu PDV-a pod određenim uslovima, u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost. Poljoprivrednici koji nisu u sistemu PDV-a mogu ostvariti pravo na paušalnu nadoknadu PDV-a kada prodaju svoje proizvode kupcima koji su u sistemu PDV-a (firme, preduzetnici).
Kupci imaju obavezu da im isplate tu nadoknadu koja iznosi osam odsto na prodatu robu. Poljoprivrednik čiji ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije veći od osam miliona dinara nema obavezu obračunavanja PDV-a i nema pravo iskazivanja ovog poreza u računima. Takođe, u tom slučaju poljoprivrednik nema pravo na odbitak prethodnog poreza i nije dužan da vodi evidenciju propisanu ovim zakonom.
Kako je Tikić koristio 66 poljoprivrednih gazdinstava koja su van sistema PDV-a i kojima je faktički upravljao on ili članovi njegovog domaćinstva i obogatio se, pitanje je koje su postavili mnogi posle njegovog hapšenja. Evo objašnjenja.
Proizvodnjom hrane može da se bavi svako ukoliko ima registrovano poljoprivedno gazdinstvo ili firmu i na taj način svoje proizvode možete prodavati lokalno – u svojoj ili susednim opštinama, na manifestacijama, na pijaci, maloprodajnom objektu i putem dostave na kućnu adresu.
Porodično poljoprivredno gazdinstvo je osnovni oblik organizovanja poljoprivredne proizvodnje. U zavisnosti od svoje ekonomske snage, može da bude komercijalno i nekomercijalno. Kao što i sam naziv kaže, komercijalno je tržišno usmereno, dok je nekomercijalno ono koje nije tržišno usmereno, a čiji je nosilac korisnik penzije ostvarene po osnovu poljoprivredne proizvodnje.
Gazdinstva se generalno tretiraju kao komercijalna, pa je savet da se tako i izjasnite ukoliko želite da obavljate određenu proizvodnju i prodaju na vašem gazdinstvu. Ako vam je ono neophodno samo za plaćanje poljoprivrednih doprinosa, poljoprivredne penzije, onda može biti i nekomercijalno.
Registracija poljoprivrednog gazdinstva je dobrovoljnai što je najvažnije besplatna. Od 2023. godine upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava je elektronski. Pre početka procesa registracije potrebno je u banci otvoriti namenski poljoprivredni račun.
U Registar se upisuje vlasnik i gazdinstvo će automatski dobiti naziv prema imenu i prezimenu osobe koja ga registruje, kao i broj poljoprivrednog gazdinstva. Da bi poljoprivredni proizvođač bio upisan u Registar, neophodno je da poseduje minimum 0.5 hektara poljoprivrednog zemljišta, na kome obavlja poljoprivrednu proizvodnju, osim ukoliko se gazdinstvo osniva za plasteničku proizvodnju, pčelarstvo, stare zanate, seoski turizam, preradu voća i povrća, mleka i mesa, gajenje gljiva, jagodičastog voća, vinograda, uzgoj riba i sl. Zemljište može biti u vlasništvu ili u zakupu.
Gazdinstvo može biti u aktivnom ili pasivnom statusu, a ono koje je aktivno može da konkuriše za različite podsticaje (za biljnu proizvodnju i stočarstvo), premije (za mleko) i regrese (uglavnom pokrivanje troškova za gorivo, seme, đubrivo i drugi reproduktivni materijal, usluge osiguranja i troškove skladištenja u javnim skladištima).
BiznisKurir.rs
OVAKO NAS VARAJU U RESTORANIMA: Konobari ne kažu ništa, već samo donesu račun - naplate i ono što niste poručili, a ovo im je IZGOVOR!