Slušaj vest

Naftna industrija Srbije je u prethodnoj deceniji bila u vrhu liste domaćih izvoznika sa prosečnim godišnjim izvozom vrednim 262 miliona evra, navodi se najnovijem broju biltena Markoekonomske analize i trendovi (MAT), koji izdaju Ekonomski institut u Beogradu i Privredna komora Srbije.

Prema podacima za 2024. godinu, NIS je u odnosu na prošlu godinu imao blagi pad prihoda od jedan odsto, ali je zato neto dobit opala za 58 odsto, a ključni pokazatelj profitabilnosti EBITDA (profit pre nego što se oduzmu kamata, porez na dobit i amortizacija) smanjen je za 35 procenata.

Kompanija NIS se, zajedno sa još pet kompanija koje su registrovane u Luksemburgu, Tadžikistanu, Kazahstanu i dve kompanije u Kirgiziji, našla na meti sankcija ministarstva finansija SAD zbog učešća ruskog Gasprom Neft od 50 odsto u akcijskom kapitalu. Ostatak akcija NIS-a je raspoređen tako da 29,87 odsto akcija poseduje Srbija, 6,15 odsto akcija je u vlasništvu Gasproma, a 13,98 procenata akcija pripada građanima, zaposlenima, bivšim zaposlenima i drugim manjinskim akcionarima.

Puna primena sankcija protiv NIS-a će nastupiti 27. februara 2025. godine, a u međuvremenu je osnovana radna grupa Vlade Srbije čiji je cilj da prikupi dodatne informacije od Ministarstva finansija SAD-a i da ispita mogućnosti za pronalaženje rešenja sa ruskim partnerima. NIS je u utorak 4. februara uputio zvaničan zahtev američkoj Kancelariji za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu za finansije (OFAC) za odlaganje sankcija na 90 dana, a to su podržale Vlade Srbije i Mađarske.

Nedelju dana pre toga, hrvatski naftovod JANAF je preko advokatske kancelarije u Vašingtonu podneo zahtev američkom međunarodnom telu za sankcije da JANAF-u dopusti da ispuni svoj ugovor s NIS-om koji podrazumeva transport 10 miliona tona sirove nafte.

NIS je glavni partner JANAFA i oko 95 odsto sirove nafte doprema preko ovog naftovoda sa kojim ima aktivan ugovor o snabdevanju do 31. decembra 2026. godine. NIS od decembra 2022. godine više ne uvozi rusku naftu preko JANAFA zbog šestog paketa EU sankcija Ruskoj Federaciji (maj 2022. godine) koji predviđa zabranu uvoza ruske nafte morskim putem.

Kako bi se zaštitili od mogućih sankcija, NIS je još u proleće 2022. godine promenio vlasničku strukturu tako što je većinski udeo Gaspromnefta (koji je pod sankcijama) smanjen na 50 odsto u korist Gasproma (koji tada nije bio pod sankcijama). To je omogućilo NIS-u da nastavi sa poslovanjem sa EU i ostvari značajan profit 2022. godine preradom diskontovane ruske nafte i prodajom njenih derivata sa premijom.

NIS je danas jedan od najvećih vertikalno integrisanih, energetskih sistema u Jugoistočnoj Evropi, koji ukupno zapošljava oko 13.500 ljudi (uključujući i zaposlene u HIP Petrohemija u kojoj je NIS 2021. godine uvećao vlasnički udeo na 90 odsto osnovnog kapitala).

Pored toga, NIS je jedan od najvećih budžetskih davalaca jer su obračunate obaveze po osnovu javnih prihoda u 2023. godini iznosile oko dve milijarde evra, što je u poređenju sa visinom budžeta Srbije iznosilo oko 12 procenata.

Prema studiji revizorsko-konsultantske kompanije KPMG Naftna industrija Srbije je u periodu od 2010. do 2020. godine imala prosečan godišnji direktan doprinos BDP-u u iznosu od 5,1 odsto, dok je prosečan godišnji doprinos NIS-a bruto dodatoj vrednosti Srbije bio oko 2,6 odsto.

Prosečan godišnji direktan doprinos kompanije NIS bruto dodatoj vrednosti u sektorima poslovanja iznosio je oko 4,7 odsto, dok je uticaj na ekonomske aktivnosti u kojima posluje kompanija iznosio oko 12,1 procenat.

Prema izveštaju Agencije za privredne registre za 2023. godinu, NIS je izgubio prošlogodišnju prvu poziciju jer su poslovni prihodi smanjeni za petinu, pre svega, usled pada prihoda od prodaje proizvoda i usluga na domaćem (17,6 odsto) i inostranom tržištu (za trećinu).

Poslovni dobitak je prepolovljen, jer su poslovni rashodi opadali sporijim tempom od pada prihoda od prodaje, a neto dobitak je bio na nivou od 44,8 odsto dobitka ostvarenog u prethodnoj godini (treće mesto), prenosi Tanjug.

biznis.kurir.rs