Gotovo da ne postoji ulica u Beogradu kojom ćete proći a u kojoj nećete videti makar jedan oglas: "Tražimo radnika", "Tražimo vozače i dostavljače", "Tražimo kasirke". Dok naši poslodavci traže radnike u Srbiji i još gore, ne mogu da ih nađu, u nekim drugim – manje razvijenim zemljama – kojima je Srbija zapad, vape da se zaposle kod nas.
U Srbiju dolaze da se bave zanatom, građevinarstvom, poljoprivredom, uslužnim delatnostima... Jer takvih kadrova fali Srbiji. Loša vest je da je trend zapošljavanja stranaca znatno porastao ove godine, makar kada se govori o zvaničnim podacima, odnosno onima koje ima Nacionalna služba za zapošljavanje.
Kako su rekli za EURACTIV, u toku prošle godine NZS je izdala ukupno nešto više od 35.000 dozvola za rad. Ove godine, zaključno sa julom mesecom, izdato je nešto manje od 30.000 dozvala za rad. To znači da je trend rasta i više nego očigledan.
"Najviše radnih dozvola je izdato državljanima Kine, Rusije, Turske, Indije, Kube, Severne Makedonije, Ukrajine, Nepala i Bosne i Hercegovine", navode iz NZS. Kako ističu, najveći broj stranih radnika angažovan je u oblasti građevinarstva.
"Radi se o različitim profilima građevinskih radnika: zidarima, armiračima, pomoćnim građevinskim radnicima, gipsarima, tesarima, stolarima , pored toga veliki broj dozvola izdat je još i variocima. Takođe, veći broj dozvola za rad izdat je IT stručnjacima iz različitih oblasti IT delatnosti. Osim toga stranaci su angažovani i kao pomoćni radnici u različitim granama privrede, kao i u uslužnim delatnosti, u ugostiteljstvu i hotelijerstvu", kažu iz NZS.
Šta znače izmene Zakona o zapošljavanju stranaca za strane radnike?
Inače, Skupština Srbije usvojila je nedavno izmene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca i Zakona o strancima.Time se omogućava da strani državljani u jedinstvenom postupku ostvare istovremeno pravo na privremeni boravak i na rad u Srbiji, kroz jedinstven postupak provere vezane kako za odobrenje privremenog boravka, tako i radne dozvole. Nakon toga, ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, izdaje se jedinstvena dozvola. Oni će, dakle, umesto dve dozvole, dobijati jednu - za boravak i rad.
O ovome za EURACTIV govore i iz Nacionalne službe za zapošljavanje. Prema trenutno važećem Zakonu o zapošljavanju stranaca u Srbiji, ističu, strani radnici mogu da se zaposle ako imaju regulisan boravak u našoj zemlji ili alternativu u vidu D vize na osnovu zapošljavanja ili odobrenog privremenog boravka, i dozvolu za rad.
Kako objašnjavaju dalje, izdavanju dozvola za rad prethodi postupak regulisanja boravka stranca.
"Radna dozvola se izdaje za period radnog angažovanja stranca ali ne duže od perioda za koji je odobren boravak stranca. Privremeni boravak se u najvećem broju slučajeva odobrava na period od godinu dana , pa se i radne dozvole najčešće izdaju za isti period".
Porast stranih radnika u sezonskim poslovima
Osim stranih radnika koji dođu u Srbiju da se ovde bave zanatimo, građevinom, uslužnim delatnostima, brojni su strani radnici koji dolaze da se sezonski bave poljoprivredom. Pre 50 godina, ova bi vest škirala domaću javnost. Danas to nije slučaj. Poljoprivredna zemlja, kakava je Srbija nekada bila, ove godine je, po zvaničnim informacijama NALED-a, dovela oko 600 stranaca da se bave poljoprivredom.
"Ukupan broj prijavljenih sezonskih radnika u 2023. godini je 22.862, što pokazuje da je procenat angažovanih stranaca mali u odnosu na srpske državljane", kaže za EURACTIV Isidora Šmigić, koordinatorka za regulatornu reformu iz NALED-a.
Kako objašnjavaju, strani radnici gotovo da nisu bili angažovani na sezonskim poslovima u poljoprivredi do 2021. godine, nakon čega se beleži trend rasta broja prijava.
"Tokom poslednje dve godine, broj stranaca koji su angažovani na sezonskim poslovima u poljoprivredi se ne razlikuje u velikoj meri, međutim možemo konstatovati da u odnosu na prvu polovinu 2022. godine, kada je bilo angažovano 491 radnika, ove godine je taj broj uvećan za 70 prijava".
Dolaze iz Uzbekistana i Egipta, ali i Nepala i Indije
Prema njenim rečima, najveći broj stranih radnika je došao iz Uzbekistana i Egipta, a prethodnih godina angažovani su i radnici iz Nepala i Indije.
"Sezonski radnici mogu biti i strani državljani čije je boravište u Srbiji prijavljeno MUP-u. S obzirom da angažovanje na sezonskim poslovima predstavlja rad van radnog odnosa, na njih se ne primenjuju posebni uslovi za zapošljavanje stranaca i važe isti uslovi kao i za sva druga lica koja su državljani Srbije", priča Šmigić za EURACTIV.
Kako objašnjava, prijava boravišta stranaca se vrši ili elektronskim putem ili u dežurnoj službi policijske stanice na čijoj teritoriji je adresa hotela, stana ili kuće u kojoj stranac boravi, a prijavu vrše ili lica koja pružaju usluge smeštaja ili lica kod kojih je stranac došao u posetu. Nakon prijave boravišta MUP-u, strani državljanin dobija evidencioni broj za strance (EBS) koji poslodavac koristi za prijavu radnika na portalu Sezonski radnici.
Srbija – deficitarno tržište rada
Kako za EURACTIV govori Miloš Turinski sa platforme za zapošljavanje Poslovi Infostud, čitava potreba za uvozom radne snage potiče od toga što smo postali deficitarno tržište rada.
"Sem onog deficita o kojem se priča svakodnevno, a koji se tiče deficita u IT tržištu, mi imamo deficit još od pandemije. Pričamo o polju zanata, ali ima i tu profila koji su niže kvalifikovani. To je prouzrokovalo te godine prvi nalet uvoza radne snage", objašnjava Turinski.
Da bi zemlja uvezla određeni broj radnika, priča, mora da ima dokazani deficit na tržištu u toj oblasti.
"Tako smo u prvom naletu imali, u periodu koronavirusa, uvoz radne snage koja nam je popunjavala uslužne delatnosti, kao što je bila dostava i kurirske službe. To su bili ljudi koji su dolazili sa ciljem za određena radna mesta iz Uzbekistana. Nakon toga, kada je krenuo nalet uvoza, to se dalje zahuktalo u polju građevine, gde imamo najveći deficit".
Što se tiče građevinskih radnika, tu nam dolaze sa svih strana, iskren je Turinski.
"Tu imamo najveći priliv jesu ljudi iz Indije, Turske Kine. U nekim ređim slučajevima, nalazimo i ljude iz drugih zemalja. Tada se proširilo na osnovne delatnosti, pa smo imali slučaj dovoženja oko 30 radnika iz Šri Lanke koji nam sada voze gradski prevoz. Međutim, to je i dalje nedovoljno, s obzirom na to da njima nedostaje 300 vozača".
Srbija uvozi i radnike za proizvodnju, ali i za poslove higijeničara, odnosno spremača i spremačica.
"Ono gde znamo sigurno da dolaze ljudi jesu radnici u proizvodnji, oni dolazi iz Šri Lanke, a od 2022. godine, imamo podatak da dolaze ljudi iz Nepala koji nam obavljaju poslove higijeničara. To su kategorije poslova kojim se ljudi bave i to su zemlje odale ih uvozimo".
Zašto nam fali naših radnika?
Pitanje zašto nam fali ljudi pa nam dolaze sa strane muči veliki broj građana Srbije. Kako Turinski priča, tu postoji tri problema.
"Prvi je da mi poslednjih par decenija, imamo jako veliki broj stručnih ljudi koji idu put zapada. Imamo jako veliki broj stručnih ljudi koji odlaze, i to je činjenica. S druge strane, na našem tržištu rada fali veliki broj ljudi, što dalje znači da nemamo osoblje koje će popuniti ta radna mesta. Takođe, imamo i jako veliki problem sa mladim ljudima, u smislu da ne žele da se bave poslovima, ne žele uopšte da se školuju za njih. Treći problem je što taj kvalifikovani kadar koji je ostao na našem tržištu rada je nedovoljan za naše potrebe i onda imamo porast cena usluge ili zakazivanje koje ranije nismo imali, tipa, moleraj, automehaničar. Prvo jako je teško naći radnika, drugo cena usluge je skočila zato što tako nalaže zakon ponude i potražnje", priča naš sagovornik.
Iako je mnogima koji žive i rade u Srbiji veliko pitanje zašto ljudi dolaze u Srbiju, Turinski ima jasan odgovor.
"Ono što je Nemačka Srbiji, tako je i Srbija nekom zapad. Svakako da svi ovi ljudi koji ovde dolaze, ovde ih čekaju bolji uslovi, i mnogo bolja zarada".
Turinski se ovom prilikom osvrnuo i na novi Zakon o zapošljavanju stranaca.
"Pre par dana smo imali zakon koji će olakšati doseljavanja i zapošljavanje stranca. Negde možemo da nagađamo da bi možda ti radnici najradnije voleli da dođu do zemalja iz EU, ali im je put mnogo teži nego da dođu do ovde".
Do kraja godine, doći će nam 50.000 stranih radnika...
Ono što zabrinjava jeste podatak NZS koji svedoči tome da broj stranaca koji dolazi u Srbiju rapidno raste. Kako su pokazali ovi podaci, kada se govori o strancima koji su ovde legalno, tokom cele prošle godine je u Srbiju došlo 35.000 ljudi, dok je u ovoj do sada došlo 30.000 ljudi.
"Broj radnika koji dolaze ovde, rapidno raste. Ako je statistika takva da je do ovog trenutka izdato približno radnih dozvola kao što je u čitavoj prethodnoj godini, mi možemo da će do kraja godine biti izdato 50.000 radnih dozvola. Ono što je činjenica je da se Srbija infrastrukturno razvija i da će radnika tu uvek nedostajati, te da će oni nastaviti da dolaze, dok god se bude ovom brzinom radilo", navodi Turisnki.
Ono što je iznenađenje jeste da su čak i sezonski poslovi postali deficitarni, ali ne u smislu ugostiteljstva, već u smislu poljoprivrednih poslova, odnosno sezonskog branja voća na primer. Mi smo o ovoj računici pisali, i premda su dnevnice dobre za radnike, zbog stanja u srpskom voćarstvu, poljoprivrednicima se ne isplati da zapošljavaju radnike, zbog niske cene voća.
"Mi smo imali podatke da su nam i sezonski poslovi postali deficitarni, ali ne u smislu ugostiteljstva, već u smislu poljoprivrednih poslova, odnosno sezonskog branja voća, na primer. Toliko da radnike nisu mogli da nađu ni prošle godine, čak ni sa dobrim dnevnicama, pa je bila pretpostavka da su na nekim određenim plantažama i voćnjacima radili ljudi iz Kine. Mi možemo da očekujemo da će i na te neke poslove koji se smatraju uobičajnim, dolaziti stranci da rade".
Kako da popravimo situaciju?
Šta moramo da uradimo kako bismo ovo stanje popravili jeste da krenemo od obrazovanja i promovisanja niže kvalifikovanih i zanataskih zanimanja među decom i njihovim roditeljima.
"To su sva zanimanja koja su decenijama gurana u drugi plan, da su teški fizički poslovi u pitanju, malo plaćene i cenjeni, ali i da su prljavi poslovi. Međutim, ti poslovi su izbili već 2015. godine u prvi plan u smislu potražnje. Mi imamo podatak da se više ljudi traži sa srednjom stručnom spremom, nego sa visokom i višom. Mi moramo da osvestimo da su ovo poslovi koji mogu da donesu zaposlenje i dobru zaradu. Imamo situaciju da se nama zatvaraju smerovi po školama jer nema dovoljno zainteresovanih mladih da uče te zanate. Bez toga, problem će postajati sve veći i veći", zaključuje Turinski.
Kurir.rs/EURACTIV.rs
NE PROPUSTITE
