KO JE 2012. POLOŽIO 100.000 DINARA NA ŠTEDNJU, DANAS KUĆI NOSI OVU KAMATU: Narodna banka kaže štednja u dinarima je isplativija! Evo i računice (ANKETA)
Foto: Shutterstock/Ilustracija

isplati li se?

KO JE 2012. POLOŽIO 100.000 DINARA NA ŠTEDNJU, DANAS KUĆI NOSI OVU KAMATU: Narodna banka kaže štednja u dinarima je isplativija! Evo i računice (ANKETA)

InfoBiz -

BEOGRAD - Štediša koji je u decembru 2012. položio na dinarsku štednju 100.000 dinara i obnavljao ugovor svake godine dobio bi u decembru 2018. godine gotovo 26.500 dinara (225 evra) više od štediše koji je u istom periodu i uz iste pretpostavke položio na deviznu štednju evre u protivrednosti 100.000 dinara.

Do ovog podatka je došla Narodna banka Srbije u najnovijoj Analizi o isplativosti dinarske i devizne štednje, koja ukazuje na to da je unosnija štednja u domaćoj nego u stranoj valuti, kako u dugom, tako i u kratkom roku.

Naime, građanin koji je u decembru 2012. godine oročio 100.000 dinara na dinarskoj štednji i zanavljao oročenje svake godine, u decembru 2018. bi na štednoj knjižici imao ukupno 139.673 dinara, što je jednako iznosu od 1.181 evra.

Za razliku od njega, štediša koji je na deviznu štednju položio u decembru 2012. godine 881 evro, koliko je tada iznosilo 100.000 dinara, i obnavljao ugovor svake godine, na kraju 2018. bi imao ukupan ulog od 957 evra, što u dinarskoj protivvrednosti iznosi 113.183 dinara.

Dakle, u poslednjih šest godina bilo je isplativije štedeti u dinarima.

Iz NBS ističu da je analiza pokazala da je i oročena štednja na godinu dana, ali bez zanavljanja štednog uloga, u dinarima bila isplativija od štednje u evrima,

kao i štednja oročena na tri meseca.

Na veću isplativost dinarske u odnosu na deviznu štednje uticali su: niska i stabilna inflacija i relativno stabilan kurs dinara prema evru; relativno više kamatne stope na štednju u domaćoj valuti nego na deviznu štednju; povoljan poreski tretman dinarske štednje - odnosno činjenica da se na prihode od kapitala po osnovu kamate na dinarsku štednju ne plaća porez, dok se kod devizne plaća po stopi od 15 odsto.

foto: Stefan Jokić/Ilustracija

Iz NBS ističu da, zahvaljujući merama centralne banke i republičke vlade i postignutoj makroekonomskoj stabilnosti, poverenje građana u domaću valutu raste iz godine u godinu.

O tome svedoči podatak da je dinarska štednja u periodu od avgusta 2012. godine povećana gotovo tri i po puta - sa oko 18 milijardi dinara na preko 61 milijardu dinara u decembru 2018, dok je devizna štednja povećana sa gotovo osam milijardi evra (oko 935 milijardi dinara) na oko 10 milijardi evra (oko 1.175 milijardi dinara), i to u uslovima smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva.

Samo u 2018. godini, dinarska štednja položena kod banaka u Srbiji povećana je za preko 20 procenata.

"Uzimajući u obzir značaj koji depoziti u domaćoj valuti - i privrede i građana, imaju za stabilnost čitavog finansijskog sistema, kao i činjenicu da štednja građana predstavlja najsigurniji način očuvanja vrednosti novca i omogućava buduću potrošnju, NBS će i ubuduće, zajedno sa Vladom Srbije nastojati da svojim merama, aktivnostima i komunikacijom sa javnošću kreira okruženje koje podstiče njeno prikupljanje i kontinuirani rast", poručuje NBS u saopštenju.

(Kurir.rs/Tanjug)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track