Velike promene na šalterima u Srbiji: Nema više beskonačnog lutanja zbog čuvenog "jednog papira"
- Nova uredba uvodi jedinstvenu digitalnu evidenciju neporeskih prihoda i ukida ručno lutanje po šalterima od 1. januara 2027. godine.
- Sistem će sam obračunavati iznose, generisati uplatnice i omogućiti elektronsko plaćanje preko eUprave i servisa Plati.
- Građani i privreda dobijaju manje grešaka, brže plaćanje i pregled svih taksi i naknada na jednom mestu.
Nova Uredba o vođenju i funkcionisanju jedinstvene evidencije neporeskih prihoda, koju je Vlade nedavno usvojila, konačno ukida čuvenu administrativnu floskulu "fali ti jedan papir“.
Ta floskula od 1. januara 2027. godine trebalo bi da ode u istoriju jer će sistem sam obračunavati iznose, generisaće uplatnice i omogućavati elektronsko plaćanje bez lutanja po šalterima čime je napravljen odlučujući korak ka potpunoj digitalizaciji.
Ovaj propis, koji je deo ambiciozne EU reformske agende, označava kraj papirnog lavirinta i donosi revoluciju u odnosu građana i privrede prema državnom aparatu, jer se sve republičke, pokrajinske i lokalne administrativne takse, kao i naknade za korišćenje javnih dobara, prvi put sele u jedan, centralizovani digitalni registar.
To praktično znači da će sve takse biti na jednom kliku jer jedinstvena evidencija neporeskih prihoda (JENP) zapravo je napredni elektronski modul u okviru već postojećeg registra administrativnih postupaka,a ključna promena koju ovaj sistem donosi jeste pametno povezivanje državnih organa kroz takozvane veb-servise.
Kako će izgledati u praksi
U praksi, to znači da će baza podataka biti direktno integrisana sa Portalom eUprava, sistemom za elektronsko plaćanje "Plati“, Upravom za trezor i Nacionalnim spoljnotrgovinskim jednošalterskim sistemom. Za građane to je kraj ručnog popunjavanja uplatnica. Od 1. januara 2027. godine, kada funkcija generatora uplatnica postane potpuno aktivna, korisnik neće morati da zna ni broj računa ni tačan iznos.
Biće dovoljno da na portalu odabere uslugu koja mu je potrebna i mesto u kome podnosi zahtev. Sistem će potpuno automatski povući sve potrebne parametre, uraditi matematiku i na ekranu prikazati gotovu, jedinstvenu digitalnu uplatnicu spremnu za instant plaćanje.
Tako bar stoji u ovom dokumentu.
- Pojedinačnu evidenciju republičkih administrativnih taksi propisanih zakonom kojim se uređuju republičke administrativne takse i pojedinačnu evidenciju naknada koje se u celosti uređuju zakonom kojim se uređuju naknade za korišćenje javnih dobara vodi superadministrator Evidencije na osnovu primljenih podataka, u mašinski čitljivom formatu, koje dostavlja kroz sistem Ministarstvo finansija.
Ukoliko organ ili organizacija javne vlasti, posebnim, odnosno svojim aktom (odlukom) propisuje visinu naknade, te naknade unosi organ, odnosno organizacija javne vlasti koji je propisao visinu svojim aktom, a u skladu za zakonom, kao obveznik upisa, otvarajući posebnu pojedinačnu evidenciju. Po usvajanju izmena i dopuna zakona kojim se uređuju republičke administrativne takse, kao i usklađenih dinarskih iznosa taksi, kao i izmena i dopuna zakona kojim se uređuju naknade za korišćenje javnih dobara, odnosno usklađenih dinarskih iznosa naknada, a pre njihovog stupanja na snagu, Ministarstvo finansija dostavlja u sistem dokument u mašinski čitljivom formatu, kako bi superadministrator uneo ili ažurirao podatke u pojedinačnim evidencijama iz stava 1. ovog člana pre njihovog stupanja na snagu, odnosno početka primene propisa - navodi se u članu 9. ove Uredbe.
Prednosti za građane
Prednosti ovog sistema i za građane i privredu su višestruke, a najveći benefit je ušteda vremena i novca. Naime, sistem sadrži algoritme koji prepoznaju kriterijume za umanjenje taksi ili potpuno oslobađanje od plaćanja. Nema više dokazivanja prava na popust na samom šalteru već softver sve radi u pozadini.
Pri tom na sceni će biti apsolutna transparentnost za privredu jer će preduzetnici i velike kompanije imati čistu sliku svih nefiskalnih nameta na jednom mestu. Ovo drastično olakšava planiranje troškova poslovanja i smanjuje regulatorni rizik. Ono što je takođe važno to je da nema više zastarelih informacija jer državni organi imaju striktnu zakonsku obavezu da svaku promenu iznosa ili računa unesu u sistem najkasnije do dana stupanja na snagu novog propisa. Ako administrator uoči da neka taksa nedostaje, rok za ispravku je svega tri radna dana.
To praktično znači da dok građani dobijaju jednostavno plaćanje, za državne službenike i administratore ova uredba donosi stroga pravila, precizne rokove i ličnu odgovornost za tačnost podataka u okviru Jedinstvene evidencije neporeskih prihoda (JENP). To podrazumeva i međusobne tehničke veze odnosno da će administratori raditi u okruženju koje automatski razmenjuje podatke između Republičkog sekretarijata za javne politike, Кancelarije za IT i eUpravu, Uprave za trezor i Carinske uprave, čime se smanjuje mogućnost ljudske greške pri knjiženju uplata. Pri tom institucije su u obavezi da najmanje jednom godišnje formalno potvrde tačnost i ažurnost svojih neporeskih prihoda u bazi RAP-a , ako i do promena nije došlo.
Sve u svemu, Uredba uvodi oštre kontrolne mehanizme kako bi se sprečile greške. Svaki podatak prolazi kroz tri statusa, "u izradi“, "odobren“ i "aktivna“. Samo onaj podatak koji dobije status "aktivan“ postaje vidljiv na javnom portalu i spreman za plaćanje. Razvojem i nadzorom ovog sistema upravlja Republički sekretarijat za javne politike, dok je Кancelarija za IT i eUpravu zadužena za tehničku stabilnost transakcija.
Srbija na ovaj način ukida paralelne univerzume papirne i digitalne birokratije pa državna uprava konačno postaje ono što je oduvek trebalo da bude, brz, nevidljiv i efikasan servis u službi svojih građana.
Biznis Kurir/Blic