"NESTAŠICA HRANE, LEKOVA I GORIVA! POSLEDICE ŠTRAJKA KAMIONDŽIJA NESAGLEDIVE!" Ovo su problemi sa kojima se mogu suočiti trgovinski lanci usled dužeg zastoja
Zbog problema sa novim sistemom ulaska i izlaska iz Evropske unije, vozači kamiona iz Srbije, Crne Gore i BiH počeli su juče blokadu teretnih terminala graničnih prelaza prema zemljama Šengena.
Podršku prevoznicima najavili su i turski vozači, koji stoje u koloni sa vozačima sa Zapadnog Balkana u zemljama u kojima se zateknu. Inače, Privredna komora Srbije i Eurochambers, koji okuplja privredne komore širom Evrope, uputili su institucijama Evropske unije u Briselu i vladama svih država članica apel zbog dugogodišnjeg problema primene pravila o ograničenju boravka od 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana u Šengenskoj zoni za profesionalne vozače u međunarodnom drumskom saobraćaju.
Kolike posledice će ovaj štrajk doneti, objasnio je Bojan Stanić, zamenik direktora Privredne komore Srbije:
- Štrajk ima uticaja pre svega na naše unutrašnje tržište, imajući u vidu da to pogađa naše kompanije koje se ovde bave proizvodnjom, izvoze na tržište Evropske unije ili sa tog tržišta uvoze. Takođe, to utiče i na reputaciju same zemlje kao investicione destinacije. Međutim, ono što je bitno jeste da mi apsolutno razumemo u kakvoj se teškoj poziciji nalaze transportne kompanije i u tom pogledu neophodno je pronaći održivo rešenje za naše kompanije koje se bave transportom robe na tržište Evropske unije - kaže Stanić.
- Mi, naravno, ne možemo da podržimo taj štrajk, tu blokadu, ali su se oni, jednostavno, na to odlučili kako bi skrenuli pažnju na sebe, jer su ostali bez ideja na koji način da se izbore za svoja prava da rade na evropskom tržištu.
Ovaj problem se ne dešava samo u Srbiji, već i u regionu. Razumevajući situaciju, Privredna komora Srbije u saradnji sa komorama iz regiona, više puta je pisala, kroz svoje predstavništvo u Briselu i kroz Evrokomoru kako bi se ova situacija uzela u razmatranje i kako bi se firmama pomoglo da ostanu konkurentne na evropskom tržištu:
- Ljudi koji organizuju blokadu rekli su da će, kada su u pitanju lekovi i drugi prioritetni proizvodi, kao što su žive životinje ili proizvodi koji su skloni određenim rizicima, poput eksploziva i slično, imati prioritet i prolazak kroz terminale. Međutim, naravno, oni koji prevoze takvu robu moraće da dokažu da je ona zaista prioritetna - rekao je Stanić i dodao:
- To je nešto što je kratkoročno, ali se nadamo da ova blokada neće dugo trajati, odnosno da će iz Brisela doći rešenje koje bi zadovoljilo one koji organizuju ovaj štrajk i omogućilo normalan tretman robe na graničnim prelazima. Naglašavamo da već postoje izuzeci, dakle ljudi koji moraju biti duže od 90 dana na teritoriji Evropske unije. To su, na primer, osobe koje rade u avio-kompanijama, umetnici i sportisti. Ne vidimo zašto ne bi bilo razumevanja i za one koji se bave drumskim transportom.
Posledice po građane
Posledice osećaju i građani, kroz moguće nestašice ili poskupljenja hrane, lekova i goriva, kao i kroz usporavanje svakodnevnog života i rada prodavnica, apoteka i javnih službi. Sam transportni sektor takođe trpi štetu, jer kamiondžije svakim danom zastoja gube prihode, a postoji i rizik da strani partneri izgube poverenje i okrenu se prevoznicima iz drugih zemalja.
- Trgovinski lanci bi, u slučaju dužih zastoja, mogli da se suoče sa problemima u snabdevanju određenim kategorijama proizvoda, posebno sveže i uvozne robe. Na mesečnom nivou, produžena blokada bi mogla da smanji izvoz za više stotina miliona evra i negativno utiče na industrijsku proizvodnju - ispričao je za "Mondo" Dr Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs