Beograd u fokusu velikih investicionih planova: Ekonomisti i investitori saglasni da Srbija ima kapacitet da povuče ceo region napred
U Beogradu je 17. decembra održan jubilarni 25. Beogradski ekonomski forum, jedan od najznačajnijih regionalnih skupova posvećenih ekonomiji, investicijama i razvojnim politikama. Tokom osam panela, predstavnici države, međunarodnih finansijskih institucija, privrede i akademske zajednice razmatrali su kako Srbija i Zapadni Balkan mogu da ubrzaju rast, ojačaju konkurentnost i pronađu ravnotežu u složenim geopolitičkim okolnostima na svom putu ka Evropskoj uniji.
Jedan od centralnih panela bio je posvećen ulozi evropskih finansijskih institucija u razvoju regiona. U razgovoru su učestvovali Damijen Sorel, šef regionalnog centra Evropske investicione banke za Zapadni Balkan i Joanis Kirkinezis, potpredsednik i generalni direktor za Balkan kompanije Hill International.
Sorel: Proširenje EU je pitanje trenutka, ne dileme
Damijen Sorel je istakao da je aktuelni trenutak za region od izuzetnog značaja, ocenivši da se proces proširenja Evropske unije danas posmatra kao strateška potreba, a ne kao politička opcija.
- Više se ne postavlja pitanje da li će do proširenja doći, već kada - poručio je Sorel, naglasivši da Plan rasta EU za Zapadni Balkan predstavlja kvalitativnu promenu u pristupu EU prema regionu.
Kako je istakao, paket od šest milijardi evra koji je Evropska unija stavila na raspolaganje regionu, a posebno Srbiji, predstavlja konkretnu priliku za ubrzanje reformi i postepeni pristup jedinstvenom tržištu EU. Taj pristup, prema njegovim rečima, donosi opipljive koristi već sada, ali pod jasnim uslovima.
Sorel je upozorio da su upravo institucionalna snaga, vladavina prava i efikasno pravosuđe ključni preduslovi za privlačenje investicija i dugoročni rast.
- Potrebno nam je poslovno okruženje koje je zaista podsticajno za investicije - rekao je on, dodajući da bez tih temelja region ne može da ostvari svoj puni potencijal.
Posebno je ukazao na širi geopolitički kontekst koji utiče na region, ali i na konkretne izazove koji predstoje, poput uvođenja mehanizma CBAM (mehanizam prekograničnog usklađivanja cena ugljenika) i promena u energetskom miksu. Iako ti procesi predstavljaju izazov, Sorel ih vidi i kao priliku.
- To je prilika da region ubrza dekarbonizaciju, sprovede zelenu tranziciju i očuva pristup tržištu Evropske unije - naglasio je on.
Investicije, energija i digitalna transformacija
Govoreći o širim ekonomskim trendovima, Sorel je ukazao na potencijal „nearshoringa“, odnosno približavanja proizvodnih lanaca Evropskoj uniji, posebno nakon pandemije. Podsetio je da je EU ubedljivo najvažniji trgovinski partner Zapadnog Balkana i da je čak 85 odsto ukupne trgovine regiona vezano za tržište EU.
Kao dodatne razvojne poluge naveo je digitalizaciju i inovacije, uz posebnu dobrodošlicu osnivanju Evropskih digitalnih inovacionih hubova u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori.
- Inovacioni potencijal već postoji, a sada se stvaraju uslovi da se on dodatno oslobodi - rekao je Sorel.
U pogledu uloge Evropske investicione banke, naglasio je da EIB ne deluje samo kroz kredite, već i kroz garancije, tehničku pomoć i bespovratna sredstva, posebno putem Okvira za investicije na Zapadnom Balkanu. Banka je, kako je naveo, snažno fokusirana na četiri prioriteta: zelenu tranziciju, povezivanje i infrastrukturu, ulaganja u ljudski kapital i obrazovanje, kao i jačanje privatnog sektora.
Najavio je i pokretanje regionalnog fonda za inovacije i zelenu transformaciju u vrednosti od 187 miliona evra početkom 2026. godine, sa ciljem podrške malim i srednjim preduzećima i jačanja regionalne saradnje.
Balkan kao platforma rasta, a ne periferija Evrope
Za razliku od finansijske perspektive EIB-a, Joanis Kirkinezis je region sagledao kroz prizmu geopolitike, infrastrukture i dugoročnog strateškog pozicioniranja. On je Balkan opisao kao "kontinent u malom", sa oko 60 miliona stanovnika i ukupnim bruto domaćim proizvodom većim od 500 milijardi evra.
- Balkan je jedna od najpovoljnijih geografskih pozicija u svetu - rekao je Kirkinezis, podsećajući da region predstavlja najkraću kopnenu vezu između Centralne Evrope, Mediterana, Crnog mora, Kavkaza, Bliskog istoka i Centralne Azije.
Prema njegovim rečima, kroz Balkan prolaze ključni panevropski saobraćajni koridori, energetski pravci i visokonaponske mreže, dok se luke poput Soluna, Bara, Drača i Konstance ubrzano razvijaju. Dunav je, kako je istakao, prirodna unutrašnja evropska saobraćajnica koja region dodatno povezuje sa tržištem EU.
Ipak, Kirkinezis je naglasio da se taj potencijal još uvek ne koristi u punoj meri.
- Balkan ne sme da se posmatra kao granica ili prepreka, već kao stabilna i integrisana platforma rasta - poručio je on, ocenivši da je region već prešao put od zone neizvesnosti do zone prilika.
Govoreći o komparativnim prednostima Balkana, Kirkinezis je izdvojio ljudski kapital, ističući da region proizvodi veliki broj inženjera, IT stručnjaka i visokoobrazovanih kadrova po glavi stanovnika, često više nego pojedine razvijene evropske zemlje. Konkurentni troškovi rada, prema njegovim rečima, dodatno privlače investicije u proizvodnju, istraživanje i razvoj, kao i u uslužne centre.
Energetski potencijal regiona ocenio je kao još jednu veliku snagu, ukazujući na hidroenergetske kapacitete Zapadnog Balkana, razvoj solarne i vetroenergije u zemljama regiona, kao i na nove gasne interkonektore koji doprinose sigurnosti snabdevanja.
Sa druge strane, kao ključne slabosti naveo je fragmentisana tržišta, a posebno je upozorio da investitori ne beže od rizika, već od neizvesnosti.
- Investitori ne traže fleksibilna pravila, već predvidiva i transparentna - naglasio je Kirkinezis.
Jedan od najozbiljnijih dugoročnih problema vidi u odlivu mozgova. Region, kako je rekao, svake godine gubi veliki broj mladih i obrazovanih ljudi, dok istovremeno raste manjak kvalifikovane radne snage u građevinarstvu, energetici i IT sektoru.
Kao ključne prilike Kirkinezis je naveo proces evropskih integracija, šestomilijardni Plan rasta EU za Zapadni Balkan, zelenu energetsku tranziciju, digitalizaciju i trend premeštanja proizvodnje iz Azije bliže Evropi, posebno u zemlje poput Srbije, Rumunije, Bugarske i Severne Makedonije. Posebno je izdvojio i potencijal održivog i visokokvalitetnog turizma.
Na kraju, upozorio je i na pretnje koje stoje pred regionom, od geopolitičkih pritisaka i klimatskih rizika, do energetske nestabilnosti, populizma i političke neizvesnosti.
- Ključ u prekograničnoj saradnji. Ne možemo da funkcionišemo rasparčani. Partneri moraju da prestanu da se ponašaju kao međusobni konkurenti i da počnu da deluju kao zajedničko, ujedinjeno tržište koje se takmiči sa ostatkom sveta - istakao je Kirkinezis kao svoju glavnu poruku.
Biznis Kurir