Komšije u čudu, Dragan na grejanje potroši samo 20 evra mesečno: Evo kako mu je to pošlo za rukom
Dok ulazimo u decembar i temperature lagano klize ka minusu, sve više domaćinstava traži načine da prođu što jeftinije kroz grejnu sezonu. U Evropskoj uniji biomasa — slama, kukuruzovina, stabljike suncokreta — već godinama dobija na popularnosti, a i kod nas se sve više ljudi okreće ovom modelu.
Među pionirima je i Dragan Todorović iz Ljubinića, koji je grejanje svog doma potpuno preveo na biomasu — i za četiri godine uštedeo oko 7.000 evra.
Kako sam kaže, teško da postoji jeftiniji i isplativiji način grejanja u ovom trenutku. Kuća mu je uvek topla, a mesečni trošak jedva da prelazi 20 evra, što je danas gotovo nezamislivo.
Dragan je još 2017. godine, uz pomoć svoje porodice, napravio kotao na biomasu koji koristi bale žetvenih ostataka. U početku je izazivao čuđenje i podsmeh komšija, ali danas — situacija je potpuno obrnuta.
– Međutim, došlo je mojih 5 minuta… Sa ovom cenom ogrevnog drveta, sada se pokazalo kao ekonomski najisplativije… Šta sada govore? Ćute i gutaju… Izračunao sam, plate, gorivo i prevoz su ukupno koštali 150 evra.
To znači da, ako grejna sezona traje 6 meseci, trošim između 20 i 30 evra mesečno“, kaže Dragan, dodajući da je svega nekoliko ljudi iz Srbije došlo da vidi kako je konstruisao kotao.
Njegov sistem zahteva minimalno angažovanje — povremeno se ubaci jedna bala i to je cela filozofija. Čak i na -10°C, Todorović održava 25°C u kući, a kotao bez problema zagreva prostor od 400 do 500 m². Kaže i da u njegovom kraju više gotovo da nema žetvenih ostataka, jer sve više ljudi prelazi na ovaj način grejanja.
Celokupan kotao nastao je za manje od nedelju dana. Dragan objašnjava da je konstrukcija jednostavna, a efekat izuzetan.
– Kotao je napravljen od pune cigle, lepljen blatom, kao peć za hleb, a vrh je posut pepelom. Ima sigurnosni ventil u slučaju da voda proključa. Stave se tri bale slame i za pola sata kotao dostigne temperaturu od 70 stepeni. Poenta je samo da se zatvore dimni gasovi da ne izlaze, jer zagrevaju trideset posto. Napravili smo komore za dimne gasove koji cirkulišu kroz ceo sistem i izlaze kroz dimnjak. Sve je to koštalo koliko i jednogodišnja zaliha ogrevnog drveta, oko 1.000 evra – objašnjava Dragan Todorovićm, RTV Mag.
Biznis Kurir/BizPortal