Od operacione sale do diplomatije: Dr Vekić otkriva kako je napustio hirurgiju i postao amabasador Srbije u Češkoj
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor- Iskustvo iz medicine i rada u Ministarstvu zdravlja, kako navodi, sada koristi u diplomatiji i radu sa ljudima.
- Ističe da Srbija i Češka jačaju ekonomsku i zdravstvenu saradnju, uz rast trgovinske razmene i nove dogovore između institucija, banja i kompanija. Ambasada u Pragu, dodaje, radi i na povezivanju srpske zajednice, kulture i istorijskog nasleđa.
Posle više od tri decenije u operacionoj sali, jedan od priznatih srpskih hirurga dr Berislav Vekić zamenio je beli mantil diplomatskim odelom. Kao dugogodišnji načelnik hirurgije u KBC "Dr Dragiša Mišović" i nekadašnji državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, svoje bogato iskustvo u radu sa ljudima i kriznim situacijama preneo je u srce Evrope.
Danas, sa pozicije ambasadora Srbije u Češkoj Republici, naš sagovornik otvoreno govori o tome koliko je bilo teško napustiti životni poziv, na koji način se gradi snažniji most između srpske i češke privrede i medicine, ali i o svojoj najtežoj, ličnoj bici sa koronavirusom.
Kako se jedan vrhunski hirurg, kao što ste Vi, odlučio da prihvati ponudu i postane ambasador?
- To je jedno od pitanja koje su mi najčešće postavljali prijatelji, kolege i pacijenti. Iskreno, nije mi bilo lako da donesem tu odluku. Iza mene je 35 godina bavljenja hirurgijom, napornog rada u operacionoj sali, usavršavanja u zemlji i inostranstvu. Mogu reći da je moj život u velikoj meri bio podređen mojoj profesiji. Nije jednostavno napustiti nešto što ste gradili čitavog života.Često sam bio odsutan od kuće a to najbolje zna moja porodica, koja je na neki način ispaštala zbog mog profesionalnog angažmana u KBC „Dr Dragiša Mišović“ i na Medicinskom fakultetu. Hirurgija mi je donela veliki broj lepih trenutaka, ali i onih teških, veliku odgovornost, neprospavane noći pa čak i suze.
Na početku karijere nije bilo lako izboriti se za svoje mesto i raditi uz ugledna hirurška imena, kao što su bili prof. dr Milenko Ristić, prof. dr Predrag Lalević, prim. dr Velibor Kostić, prim. dr Dragan Potić i mnogi drugi uvaženi lekari tog vremena. Upravo su ti izazovi bili važan deo mog profesionalnog sazrevanja. Kasnije sam, kao redovni profesor Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu i profesor po pozivu na Medicinskom fakultetu u Beogradu, imao i veliku obavezu prema studentima i mladim kolegama. Nije mi bilo lako da ostavim ljude koji su želeli da se bave hirurgijom i kojima sam prenosio svoje znanje. Iza sebe ostavljam više od 200 objavljenih stručnih radova u domaćim i stranim časopisima kao i deset knjiga. Upravo ovih dana biće promocija udžbenika iz hirurgije za studente Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu, čiji sam jedan od urednika, zajedno sa prof. dr Slobodanom Milisavljevićem.
Na moju odluku da se povučem iz aktivne hirurgije uticao je i moj devetogodišnji rad u Ministarstvu zdravlja, na poziciji državnog sekretara, u četiri vlade Republike Srbije. Lično smatram da sam mnogo doprineo srpskom zdravstvu - kako neposrednim radom sa pacijentima u ambulanti i operacionoj sali, tako i posvećenom radu u Ministarstvu zdravlja.Bilo je mnogo izazova, od poplava 2014. godine do pandemije kovida 2020. godine. Mislim da svako od nas u jednom trenutku treba da proceni i oseti kada je vreme da se povuče i mesto prepusti mlađim kolegama, željnim dokazivanja i novih izazova.
Posebno mi je drago što iza sebe ostavljam nekoliko mladih kolega koji su svoju početnu hiruršku tehniku učili od mene. Čovek, na kraju profesionalnog puta, ne ostavlja iza sebe samo radove i knjige, već i ljude kojima je preneo znanje i iskustvo.
Posle devet godina provedenih u izvršnoj vlasti usledio je poziv da se priključim diplomatskom timu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije. To je za mene bila velika čast i priznanje za dotadašnji rad. Smatrao sam da taj poziv treba da bude svojevrsna kruna moje profesionalne karijere kao i prilika da stečeno znanje i iskustvo stavim u službu diplomatije i predstavljanja Srbije na najbolji mogući način.
Koliko Vam iskustvo koje ste stekli kao lekar u radu sa ljudima sada pomaže u poslu ambasadora?
- Mnogo. Rad sa ljudima je uvek zahtevan i traži strpljenje, razumevanje i, pre svega, pravu reč u pravom trenutku. To sam naučio i kao lekar, u komunikaciji sa pacijentima i njihovim porodicama, ali i sa kolegama. Dugi niz godina bio sam načelnik odeljenja Klinike za hirurgiju KBC "Dr Dragiša Mišović“, a poslednjih godina i zamenik direktora klinike. Kada radite sa ljudima, posebno kada su u teškim životnim situacijama, naučite da slušate, da razumete različite stavove i da tražite rešenje koje je prihvatljivo za sve strane. Sa druge strane, rad u Ministarstvu zdravlja, stalna komunikacija i saradnja sa domaćim i međunarodnim institucijama mi je dao iskustvo u upravljanju, organizaciji i donošenju odluka.
Ekonomska saradnja Srbije i Češke je iz godine u godinu sve bolja. Kako je dodatno ojačati i na kojim poljima?
Ekonomska saradnja Srbije i Češke poslednjih godina beleži kontinuirani rast. Spoljnotrgovinska razmena je od 2012. do 2025. godine povećana pet puta - sa 433 miliona evra na 2,4 milijarde evra. Ekonomska saradnja se pre svega zasniva na trgovini robom, dok su trgovina uslugama i češke investicije u Srbiji oblasti u kojima postoji još mnogo prostora za napredak. Značajna češka ulaganja prisutna su u sektorima finansija, telekomunikacija i nekretnina. Češka Srbiju tretira kao jednog od važnih ekonomskih partnera u regionu Zapadnog Balkana.
Do pre pet godina bila je 17. spoljnotrgovinski partner Srbije, a danas je deveta. U prethodnih 15 godina češke investicije dovele su Češku u grupu 20 najvećih investicionih partnera Srbije. Najviše trgujemo proizvodima automobilske industrije, dok su u investicionoj saradnji među značajnijim projektima izgradnja Marine Dorćol i „Avala filma“ na Košutnjaku od strane češke kompanije Sebre Holding. Među značajnim češkim investitorima su Mattoni 1873, Avia Prime, Central European Industries, Udi Resort, PPF Group, Czechoslovak Group, Expobank CZ, Penta Investments i drugi.
Ambasada Srbije u Pragu mnogo radi na povezivanju srpskih i čeških kompanija, zajedno sa Ambasadom Češke u Beogradu, sa kojom imamo odličnu saradnju. Redovno komuniciramo i sa Češkom privrednom komorom i organizacijom CzechTrade. Želimo dodatno da institucionalizujemo tu saradnju i ideja nam je da osnujemo ekonomsku grupu Srpsko-češkog prijateljstva, koja bi okupila predstavnike kompanija iz obe zemlje i omogućila im lakše povezivanje i zajedničke projekte. U poslednjih godinu dana uspeli smo da obezbedimo plasman proizvoda kompanija „Bekament“ i „Matiz“ na češko tržište. U Srbiji je registrovano 280 aktivnih privrednih društava čiji su većinski vlasnici pravna ili fizička lica iz Češke. Postoje brojne oblasti u kojima možemo dodatno da razvijamo saradnju - od odbrambene industrije, transporta, farmacije i hemijske industrije do poljoprivrede i turizma.
Posebno bih izdvojio poljoprivredu, koja je još uvek nedovoljno zastupljena u našoj međusobnoj trgovini. Na inicijativu Ambasade Srbije u Pragu potpisan je Memorandum o saradnji između "Srbijašuma“ i „Čeških šuma“, što može otvoriti prostor za razvoj lovnog i seoskog turizma i privlačenje većeg broja čeških turista u ruralne krajeve Srbije.
U maju ove godine otvorili smo i prvi počasni konzulat Srbije u Češkoj Republici, u Brnu. Pored pomoći našim građanima koji žive i rade u južnim i istočnim delovima Češke, počasni konzulat imaće važnu ulogu i u povezivanju srpskih i čeških kompanija.
Verujem da će i češko učešće na EXPO 2027 u Beogradu dodatno doprineti razvoju naših ekonomskih odnosa.
Šta Srbija može da nauči od Češke kada je reč o ekonomiji ili možda nekoj drugoj oblasti?
- Česi su veoma pragmatični i racionalni. Visoko cene rad, znanje i profesionalno usavršavanje, a posebnu pažnju posvećuju promociji svojih proizvoda na svetskom tržištu. U češkom Ministarstvu spoljnih poslova postoji poseban sektor za ekonomsku i naučnu diplomatiju, koji okuplja ekonomiste i stručnjake za marketing i koji se raspoređuju u diplomatsko-konzularna predstavništva širom sveta. Ti ljudi imaju veoma važnu ulogu u promociji čeških proizvoda i češke privrede. Lično smatram da bi i naša diplomatija trebalo još više da se angažuje po pitanju ekonomske saradnje Politička diplomatija danas mora da bude praćena snažnom ekonomskom diplomatijom. Dobro osmišljeni projekti, promocije i prezentacije koje se organizuju pod okriljem srpskih diplomatsko-konzularnih predstavništava mogu pomoći našim kompanijama da lakše dođu do pravih partnera i kupaca. Na taj način ne promovišemo samo srpske proizvode već i Srbiju kao mesto za poslovanje, investicije i saradnju.
Šta Vas je najviše iznenadilo u ovoj zemlji?
- Češka je prošla kroz veoma turbulentan period tranzicije i oslobađanja od komunističkog sistema, a danas je razvijena država Centralne Evrope. Ono što mi je posebno privuklo pažnju jeste odnos ljudi prema radu, državi i sopstvenom okruženju. Obilazeći Češku, gotovo da ne možete videti pedalj neobrađene zemlje. To govori mnogo o odnosu ljudi prema radu. Češka je bezbedna i uređena zemlja, a posebno me je iznenadilo koliko se pažnje posvećuje očuvanju istorijskog nasleđa. Prag, Kutna Hora, Telč, Češki Krumlov, Karlove Vari i brojna druga mesta imaju prepoznatljivu istorijsku arhitekturu koja se pažljivo čuva i prilagođava savremenim potrebama. Mislim da bi i Srbija u tome mogla više da sledi takav primer. Imamo veliki broj starih zdanja koja predstavljaju naše kulturno nasleđe, ali istovremeno mogu biti i značajan turistički potencijal. Njihovom obnovom i adekvatnom namenom mogli bismo da privučemo još veći broj turista.
Nedavno ste posetili Karlovarski kraj, gde ste razgovarali o unapređenju saradnje srpskih i čeških banja na polju medicinskog turizma.
- Karlovarski kraj ima veoma razvijenu banjsku tradiciju. Tu se nalaze poznate češke banje - Karlove Vari, Marijanske Laznje, Františkove Laznje, Jahimov, Laznje Kinžvart i druge. U aprilu sam razgovarao sa gradonačelnicom Karlovih Vari Andreom Ferklovom i tom prilikom smo dogovorili pobratimljenje Loznice i Karlovih Vari, kao i potpisivanje Memoranduma o poslovno-tehničkoj saradnji Banje Koviljače i Karlovih Vari. Memorandumi su usaglašeni i očekuje se njihovo potpisivanje krajem oktobra ove godine.
Takođe sam, nakon razgovora sa gradonačelnikom Vrnjačke Banje i direktorom "Merkura“, uspostavio kontakt sa gradonačelnikom Marijanskih Laznji Martinom Hurajčikom. Dogovoreno je potpisivanje saradnje između dva grada i dve banje. Cilj je da najbolje srpske banje sarađuju sa najpoznatijim češkim banjama. To bi omogućilo razmenu iskustava među stručnjacima koji se bave rehabilitacijom i banjskim turizmom, ali i otvorilo prostor za razvoj medicinskog turizma. Češka ima dugu tradiciju i veliko iskustvo u ovoj oblasti i mislim da Srbija tu ima šta da nauči, ali i šta da ponudi.
Na koji način promovišete srpsku kulturu i srpsko nasleđe u Češkoj?
- Kulturna diplomatija je veoma važan deo rada ambasade u Pragu Ove godine treći put zaredom organizujemo manifestaciju "Dani srpske kulture u Pragu“. Prošle godine organizovali smo deset različitih događaja. Posebno bih izdvojio "Dan srpske muzike“, na kome su nastupali srpski di-džejevi, pop grupe i trubači Bobana Markovića. Taj događaj posetilo je više od 2.500 gostiju. Organizovali smo i pozorišnu predstavu "Pupin - poslednji san“, kao i koncert ansambla "Kolo“.
Ove godine pripremili smo bogat kulturni program: koncert primadone Jadranke Jovanović i Dušana Svilara u dvorani HAMU, predstavu "Knjiga o Milutinu“ Zvezdara teatra, koja će biti izvedena i u Pragu i u Brnu, koncert primadone Gabrijele Ubavić u Klementinumu, nastup češkog udruženja "Beseda“ iz Petrovaradina, izložbu slika Steve Bajalice, kao i promociju srpskih vina i rakije na kojoj će se predstaviti 31 srpska vinarija i destilerija. Tokom cele godine organizujemo različite kulturne događaje, nastupili smo i na velikom Sajmu Ambasada organizovanom u Pragu 6, a trudimo se da budemo prisutni i u humanitarnim akcijama koje organizuje zemlja domaćin. I ove godine kao i prethodnih godina Ambasada će učestvovati na humanitarnom bazaru u organizaciji supružnika diplomata akreditovanih u Pragu a pod pokroviteljstvom prve dame Češke. Naš cilj je da se Srbija u Češkoj predstavi kroz kulturu, umetnost, tradiciju, istoriju i ljude.
Da li i na koji način može da se unapredi saradnja Srbije i Češke na polju medicine?
- To je oblast koja je za mene, kao doktora, posebno važna. Tokom proteklih godina imao sam veliki broj sastanaka sa dekanima medicinskih fakulteta i direktorima vodećih čeških zdravstvenih institucija sa željom da uspostavimo dugoročnu saradnju u raznim oblastima medicine obzirom da je dosadašnja saradnja zdravstvenih institucija dve zemlje bila je relativno skromna, ali se to sada menja. U zvaničnoj poseti Češkoj Republici boravio je ministar zdravlja Republike Srbije, dr Zlatibor Lončar. Tom prilikom sa češkim kolegom Adamom Vojtehom potpisan je Memorandum o saradnji između ministarstava zdravlja dve zemlje. Tokom posete ministar je obišao dve vodeće zdravstvene institucije u Pragu - bolnice Motol i Homolka, kao i IKEM.
Češka ima značajna iskustva u oblasti transplantacione i robotske hirurgije, neonatologije, ortopedije kao i u drugim medicinskim oblastima. Upravo su to oblasti u kojima možemo da razmenjujemo znanja, iskustva i stručnjake. Kao lekar, posebno mi je drago što mogu da doprinesem povezivanju zdravstvenih zajednica naših dveju zemalja.
Po čemu pamtite period korone - profesionalno kao lekar i privatno kao čovek?
- Profesionalno, period pandemije pamtim po ogromnom organizacionom naporu koji je bio potreban da zdravstveni sistem funkcioniše u potpuno vanrednim okolnostima. Srbija je uspela da obezbedi veliku količinu neophodne medicinske opreme – respiratore, maske i drugu zaštitnu opremu, a potom i vakcine različitih proizvođača. Ministarstvo zdravlja organizovalo je privremene bolnice na Beogradskom sajmu, a potom i u Areni. Bio je to veliki organizacioni izazov i poduhvat koji je zahtevao obezbeđivanje medicinskog kadra, lekova, opreme i funkcionisanja celokupnog zdravstvenog sistema. U tom periodu bilo je važno da svako u sistemu preuzme svoj deo odgovornosti.
A privatno, taj period pamtim, nažalost, na jedan potpuno drugačiji način. Imao sam težak oblik kovid infekcije. Mesec dana proveo sam na intenzivnoj nezi Infektivne klinike, od čega 16 dana na respiratoru. To je iskustvo koje čoveka promeni. Kao lekar sam do tada mnogo puta bio sa druge strane - pored pacijenta, donosio odluke i borio se za njegov život. Tada sam prvi put u takvoj situaciji bio i sam pacijent. Zahvaljujući divnim kolegama i medicinskim sestrama sa Infektivne klinike ostao sam živ. NJima i ovim putem još jednom iskazujem svoju veliku zahvalnost.
Za kraj, šta je to što je obeležilo do sada Vaš mandat ambasadora u Češkoj Republici?
- Rad u Ambasadi je pre svega timski rad. Relativno mali broj ljudi koji svakodnevno mora da obavlja veliki broj poslova i zato želim da zahvalim svim članovima kolektiva Ambasade koji su dali svoj doprinos rezultatima koje smo postigli tokom proteklih pet godina. Pored profesionalnog rada na političkom i ekonomskom planu, trudili smo se da na reprezentativan način predstavimo srpsku kulturu, jezik, istoriju i umetnost. Posebno bih izdvojio nekoliko projekata koji su za mene od velikog značaja.
Posle četiri godine administrativne borbe uspeli smo da dobijemo vlasnički list za Memorijal u Jindrihovicama, gde su pohranjeni ostaci 7.100 Srba. Uradili smo i projekat rekonstrukcije Memorijala i sada očekujemo građevinsku dozvolu. Kroz donacije smo rekonstruisali više od 1.000 kvadratnih metara zgrade Ambasade, koja nije bila okrečena 26 godina, i vratili joj deo njenog nekadašnjeg baroknog izgleda. Pre tri godine otvorili smo srpsku dopunsku školu „Sveti Sava“, koju danas pohađa više od 50 đaka. Osnovali smo dva nova srpska udruženja u Pragu, a uskoro očekujemo i osnivanje srpskog udruženja u Brnu. Osnovali smo i krovno udruženje – Savez svih srpskih udruženja u Češkoj.
Prošle godine uspeli smo da dobijemo park koji će nositi ime kralja Aleksandra Karađorđevića u Pragu. Zahvaljujući donacijama izrađeni su bista kralja Aleksandra i kao i postament, a očekujemo da spomenik bude otkriven krajem oktobra ove godine. Takođe smo obezbedili izradu spomen-ploče velikom srpskom naučniku Mihajlu Pupinu, počasnom doktoru Univerziteta tehničkih nauka u Pragu, koja bi do kraja godine trebalo da bude postavljena. Pre dve godine u parku u Pragu 2 zasadili smo "drvo prijateljstva“ Srbije i Češke. Potpisanim memorandumom sa Čehoslovačkom legijom dogovorili smo postavljanje spomen-ploče kralju Petru I Oslobodiocu na centralnom trgu u Pragu koji je nosio njegovo ime do 1949. godine. U maju ove godine otvorili smo i prvi počasni konzulat Republike Srbije u Češkoj, u Brnu.
To su samo neki od najznačajnijih projekata koje smo realizovali tokom mog mandata. Kada se osvrnem na proteklih pet godina, drago mi je što iza sebe možemo da ostavimo konkretne rezultate - u ekonomskoj saradnji, kulturi, medicini, radu sa srpskom zajednicom i očuvanju srpskog istorijskog nasleđa.
Na kraju, najvažnije mi je da se Srbija u Češkoj predstavlja dostojanstveno i da Ambasada bude mesto koje povezuje dve zemlje, ali i ljude koji u njima žive i rade.
Biznis Kurir