Gradimo novu saobraćajnicu, iz Srbije do mora duplo brže: Mašine kreću u probijanje Zlatiborskog okruga, evo kuda će prolaziti najmoćniji auto-put ka Crnoj Gori
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor- Putevi Srbije traže saglasnost za studiju uticaja na životnu sredinu za prvu deonicu auto-puta E-763 od Požege do Arilja, kao deo pravca Beograd-Južni Jadran.
- Trasa ide istočno od Moravice, prolazi kroz dva tunela i 12 mostova, a kod Arilja je planirana i naplatna stanica.
- Auto-put će imati četiri vozne trake, a cilj je da tranzitni saobraćaj zaobiđe Požegu, Arilje i druga naselja.
Putevi Srbije podneli su Ministarstvu zaštite životne sredine zahtev za određivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu za fazno izvođenje radova na izgradnji auto-puta E-763 Beograd-Južni Jadran. Zahtev se odnosi na prvu deonicu sektora Požega-Boljare, od Požege do područja Arilja, a dokumentacija otkriva detalje buduće trase, tunele, mostove, petlju, naplatnu stanicu i druge objekte.
Zahtev je podnet za Sektor Požega-Boljare, odnosno Deonicu 1 od km 147+675.00 do km 156+537.00, na katastarskim parcelama na teritoriji opština Požega i Arilje.
Planirani Sektor III auto-puta Požega-Boljare predstavlja nastavak postojećeg državnog puta IA reda Beograd-Čačak-Požega, odnosno auto-puta "Miloš Veliki", na pravcu Požega-Arilje-Ivanjica-Sjenica (Duga Poljana)-Boljare, do granice sa Crnom Gorom.
Trasa počinje kod Požege i nastavlja ka Arilju
Prema dokumentaciji, Deonica 1 počinje u Požegi, nakon denivelisane raskrsnice "Prilipac", odnosno saobraćajnog čvora koji razdvaja dva auto-putska pravca E-761 i E-763.
Od tog mesta trasa nastavlja prema jugu, istočnom stranom reke Moravice.
U zoni budućeg obostranog uslužnog centra Arilje, na oko km 148+600, trasa se na dva mesta ukršta sa elektroenergetskim vodom. Njegovo izmeštanje biće neophodno, navedeno je u dokumentaciji.
Nakon izlaska iz zone uslužnog centra, auto-put ulazi na teritoriju opštine Arilje, dok je petlja Arilje planirana u zoni naselja Virovo.
Zbog Moravice planirana promena trase
Jedan od razloga za način vođenja trase jeste potreba za kontrolom poplava reke Moravice, kao i urbanistički uslovi.
Zbog toga se trasa u predelu Virova i Nedeljkovića penje i ulazi u tunelske cevi u zoni od km 151 do km 154.
Po izlasku iz prvog tunela, Virovo, trasa prelazi na mostovsku konstrukciju i ukršta se sa državnim putem IIA reda broj 196, na km 151+587, kao i sa Boškovića potokom.
Nakon toga sledi drugi tunel, Cerova. Po izlasku iz tunela trasa prolazi kroz teren ispresecan jarugama i sa strmim nagibima, zbog čega je predviđen niz mostovskih i potpornih konstrukcija.
U zoni km 156 trasa ulazi u usek. Tu je planirano rušenje većeg broja objekata, kao i izgradnja nadvožnjaka kojim će se omogućiti povezivanje lokalnog puta.
Od tog mesta trasa nastavlja prema jugu, ka opštini Ivanjica, gde počinje Deonica 2.
Auto-put će imati četiri vozne trake
Na Deonici 1 predviđena je brzina kretanja vozila od 100 do 120 kilometara na sat, u skladu sa prethodnom deonicom Preljina-Požega i karakterom terena, koji se kreće od ravničarskog do brežuljkasto-brdovitog.
Na brdovitom delu trase, gde je predviđena brzina do 100 km/h, planirane su:
- četiri vozne trake širine po 3,5 metara,
- dve zaustavne trake širine po 2,5 metara,
- dve ivične trake dimenzija 0,50 + 0,20 metara,
- dve bankine širine po 1,5 metara,
- razdelna traka širine 3 metra.
Isti elementi predviđeni su i na ravničarskom delu trase, gde je planirana brzina do 120 km/h, s tim što će vozne trake biti široke 3,75 metara.
Trasa kod Arilja promenjena zbog razvoja grada
Kako je navedeno u dokumentu, nakon petlje Arilje trasa je značajno korigovana u odnosu na Generalni projekat, na zahtev Opštine Arilje.
Cilj izmene bio je da se umanji uticaj auto-puta na grad i njegov razvoj.
Ova promena dovela je do veće dužine trase i pojave većeg broja objekata. Vođenje trase kroz brdsko područje zapadno od Arilja uslovilo je primenu nešto većih uzdužnih nagiba.
Zbog svega toga, trasa ove deonice je u značajnoj meri definisana različitim inženjerskim konstrukcijama i objektima.
Dva tunela: Virovo i Cerova
Na Deonici 1 planirana su dva tunela.
Tunel Virovo trebalo bi da ima:
- levu tunelsku cev dužine 462 metra,
- desnu tunelsku cev dužine 460 metara.
Tunel Cerova planiran je sa:
- levom cevi dužine 2.965 metara,
- desnom cevi dužine 1.940 metara.
U oba tunela predviđeno je više SOS/PP niša, elektro niša i poprečnih pešačkih prolaza. Planirana je i primena svih mera zaštite od požara, kao i opšteg i sigurnosnog osvetljenja.
Tačne stacionaže portala i dužine tunelskih cevi biće određene u narednoj fazi projektovanja. Širina kolovoza u tunelima biće 8 metara, dok će zaustavne trake biti izostavljene iz ekonomskih razloga.
Kontrolni centar koji će opsluživati i ovu deonicu planiran je na prethodnoj deonici, kod tunela Munjino brdo.
Na trasi planirano 12 mostova
Pored tunela, budući auto-put imaće i veliki broj drugih objekata.
Na Deonici 1 planirano je ukupno 12 mostovskih konstrukcija.
Njihova potreba proizlazi, između ostalog, iz konfiguracije terena, jaruga, vodotokova i načina vođenja trase kroz brdsko područje.
Naplatna stanica kod Arilja
U zoni denivelisane raskrsnice Arilje, oko km 150+300, planirana je i stanica za naplatu putarine.
Ona će obuhvatati saobraćajne površine, odnosno naplatni plato sa pet saobraćajnih traka i četiri razdelna ostrva, kao i upravnu zgradu, nadstrešnicu, naplatne kabine i tehničku infrastrukturu potrebnu za funkcionisanje sistema naplate putarine.
Biće izgrađeni i centri za upravljanje saobraćajem
Dokumentacijom su predviđeni i objekti za upravljanje saobraćajem i funkcionisanje tunela.
Centri će biti formirani na proširenjima uz auto-put, u vidu platoa sa odgovarajućom manipulativnom saobraćajnom površinom.
Predviđeni su objekti za smeštaj elektroenergetske i telekomunikacione opreme neophodne za funkcionisanje tunela, a po potrebi i prostor za dodatne infrastrukturne sisteme, poput bazne stanice i antenskog stuba.
Planirani su:
- tunelski operativni centar na platou kod ulaza u tunel T1, oko km 151+077,
- tunelski operativni centar na platou kod izlaza iz tunela T2, oko km 154+152,
- pogonska stanica na platou kod ulaza u tunel T2, oko km 152+212.
Predviđena je i baza za održavanje Arilje, koja će biti pozicionirana pored kružnog toka preko kog će auto-put biti povezan sa postojećim državnim putem IB reda broj 21.
Cilj je da tranzitni saobraćaj zaobiđe gradove
Prema dokumentaciji, osim preuzimanja tranzitnih saobraćajnih tokova, jedan od najvećih značaja planiranog auto-puta jeste izmeštanje tranzitnog saobraćaja izvan građevinskog područja Požege, Arilja, Ivanjice i drugih manjih naselja.
Deonice 1 i 10 predstavljaju početni i krajnji segment dela auto-puta od Požege do Duge Poljane, ukupne dužine 75 kilometara.
Ovaj deo auto-puta, kako je navedeno, biće realizovan fazno, po deonicama, u skladu sa planskom i tehničkom dokumentacijom.
Biznis Kurir