Komšija godinama koristi deo vašeg placa? Zakon je surov, evo kada može legalno da ga prisvoji
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborSvađe oko međe, pomerene ograde i imovinski sporovi spadaju u najčešće razloge za narušavanje komšijskih odnosa u Srbiji. Često se dešava da vlasnik parcele, iz dobrosusedskih odnosa ili nezainteresovanosti, dozvoli komšiji da godinama sadi baštu, parkira auto ili koristi deo njegovog dvorišta.
Međutim, vremenom se rađa strah. Da li komšija, nakon dugog niza godina korišćenja, može po zakonu da prisvoji taj deo placa i uknjiži ga na svoje ime?
Iako zakon zaista ostavlja mogućnost da neko postane vlasnik tuđe nepokretnosti samo na osnovu dugogodišnjeg korišćenja, uslovi za to su izuzetno strogi.
Najvažnija reč u zakonu
Mnogi građani žive u zabludi da je sam protok vremena, na primer, 20 ili 30 godina korišćenja, dovoljan da neko prisvoji tuđu zemlju. To apsolutno nije tačno. Ključni uslov da bi neko putem održaja postao vlasnik vašeg placa jeste da je njegova državina savesna.
Šta to u praksi znači?
Savesni držalac je onaj komšija koji zaista i iskreno veruje da je taj deo placa njegov. Na primer, kupio je deo zemlje ali to nije dobro sprovedeno u katastru, ili je međa pre mnogo decenija pogrešno postavljena, a on je sve vreme živeo u uverenju da koristi svoju imovinu.
Nesavesni držalac je komšija koji zna ili mora da zna da zemlja koju koristi nije njegova, već vaša, ali je ipak koristi, zato što ste mu vi to usmeno dozvolili ili zato što je samovoljno pomerio ogradu.
Nesavesni držalac, odnosno onaj koji zna da je zemlja vaša, nikada, ni posle 100 godina korišćenja, ne može putem održaja prisvojiti vašu imovinu.
Koji su zakonski rokovi za prisvajanje?
Ukoliko se ipak ispostavi da je komšija bio savesan (iskreno je mislio da je zemlja njegova), zakon propisuje tačne rokove nakon kojih on može tražiti da se taj deo placa upiše na njegovo ime:
- Rok od 10 godina: Primenjuje se ako je komšija imao takozvanu "zakonitu i savesnu državinu". To znači da ima neki punovažan ugovor (npr. ugovor o kupoprodaji koji greškom nije obuhvatio taj deo parcele) i da je iskreno verovao da je to njegovo.
- Rok od 20 godina: Primenjuje se ako je državina samo "savesna", odnosno komšija nema nikakav pisani trag (ugovor), ali je godinama obrađivao i koristio zemlju misleći da mu pripada po pravu.
Ukoliko ovi rokovi isteknu, komšija može pokrenuti sudski postupak za utvrđivanje prava svojine i, ukoliko dokaže svoju savesnost, zakon će stati na njegovu stranu.
Kako da se zaštitite i sačuvate svoju imovinu?
Ako ste iz dobre volje dozvolili komšiji da koristi deo vašeg placa, ali želite da budete 100% sigurni da sutra nećete ostati bez svoje imovine, najgora stvar koju možete da uradite je da ćutite.
Nemojte se oslanjati na usmene dogovore. Potpišite sa komšijom jednostavan Ugovor o zakupu (zakup može biti i besplatan ili simboličan). Samim potpisivanjem takvog ugovora, komšija pismeno priznaje da ste vi vlasnik, čime automatski postaje "nesavestan držalac" u pogledu prisvajanja, a vi ste trajno zaštićeni.
Ukoliko komšija samovoljno koristi vašu zemlju, pošaljite mu preporučeno pismo (ili opomenu preko advokata) u kom ga obaveštavate da je ušao u vaš posed. Tim pismom rušite njegovu "savesnost".
Ukoliko komšija odbija da se povuče sa vaše zemlje ili premesti ogradu, jedini siguran put je podnošenje takozvane vlasničke tužbe (za povraćaj stvari) nadležnom sudu pre isteka roka od 20 godina.
Dobrosusedski odnosi su važni, ali čisti imovinski odnosi su još važniji. Poznavanje preciznih granica vaše parcele (uz pomoć geometra) i jasan, po mogućstvu napisan dogovor, jedini su način da sprečite da jedan metar placa sutra postane povod za višegodišnje sudske sporove.
Biznis Kurir