Počinju pregovori o minimalcu za 2027: Sindikati imaju više zahteva nego ranijih godina
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborPregovori o minimalcu za 2027. godinu zvanično počinju 15. avgusta, ali već sada je jasno da ove godine fokus neće biti samo na najnižoj zaradi.
Sindikati poručuju da će, pored povećanja minimalne cene rada, insistirati i na rešavanju problema izjednačavanje plata, posebno u javnom sektoru, upozoravajući da dalji rast minimalca bez povećanja ostalih zarada narušava sistem vred
novanja rada i podstiče odlazak zaposlenih.
Predsednik Vlade Đuro Macut i ministar finansija Siniša Mali, ocenili su nedavno da je potrebno pronaći održivo rešenje koje će omogućiti dalji rast zarada, uz očuvanje konkurentnosti privrede i makroekonomske stabilnosti. Sa takvim pristupom saglasni su i predstavnici sindikata, koji za sada ne žele da izlaze sa konkretnim zahtevima i predlozima.
Tema i plate u javnom sektoru
Dragan Todorović, potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije i član pregovaračkog tima, ističe da će, pored minimalne cene rada, jedna od ključnih tema pregovora biti i plate u javnom sektoru.
- Pregovori su zakonska obaveza i počinju sredinom avgusta. Još ne želimo da iznosimo naše konkretne predloge, ali želimo da pošaljemo jasnu poruku da se više ne može razgovarati samo o minimalcu. Neophodno je otvoriti i pitanje ostalih zarada, pre svega u javnom sektoru, gde je došlo do ozbiljne kompresije plata - ističe Todorović za Politiku.
On dodaje da sindikati više neće podržavati praksu da minimalna zarada raste brže od ostalih plata.
Uravnotežen rast plata
- Ne možemo pristati da minimalac raste većom stopom od drugih zarada. Povećanja moraju da prate ceo sistem, jer se u suprotnom samo produbljuje kompresija zarada i stvaraju novi problemi na tržištu rada - kaže Todorović, uz ocenu da su različiti procenti povećanja plata po sektorima dodatno narušili sistem vrednovanja rada. - Govorili smo o platnim razredima i principu da za isti posao sledi ista plata, a onda su različiti procenti povećanja doveli do suprotnog efekta. To stvara nezadovoljstvo i dovodi do odlaska radnika, kako iz javnog, tako i iz realnog sektora - navodi on.
Podsetimo, prošlogodišnji pregovori završeni su dogovorom da minimalna cena rada od 1. januara 2026. bude povećana za 10,1 odsto, nakon vanrednog povećanja od 9,4 odsto koje je počelo da se primenjuje 1. oktobra 2025. godine. Time je minimalna cena rada po satu dostigla 371 dinar, dok je, prema podacima Ministarstva finansija, kumulativno povećanje minimalca u periodu od 2025. do 2026. iznosilo 37 odsto, odnosno realno 27,1 odsto. Istovremeno, država je povećala neoporezivi cenzus kako bi zadržala isto poresko opterećenje minimalne zarade i ublažila troškove poslodavaca.
Kurir Biznis/Kamatica