NAJDOMAĆIN 2024 SE ZAHUKTAVA - 7 MILIONA ZA POLJOPRIVREDNIKE Jovanu (29) veća zarada od prodaje bilja nego plata u firmi
Foto: MP/Printscreen

NAJDOMAĆIN 2024 SE ZAHUKTAVA - 7 MILIONA ZA POLJOPRIVREDNIKE Jovanu (29) veća zarada od prodaje bilja nego plata u firmi

Biznis -

Najbolji poljoprivrednik Srbije biraće se i ove godine, a nagradni fond za 2024. iznosi više od sedam miliona dinara. Prijave su počele 1. marta, a trajaće sve do 30. septembra 2024. Poljoprivredni karavan “Najdomaćin 2024” je u nedelju 10. marta krenuo iz Obrenovca.

Prijavljeni će se rangirati u pet kategorija: ratarstvo, stočarstvo, povrtarstvo, voćarstvo i organska proizvodnja, a Najbolji domaćin Srbije će biti nagrađen sa čak 2.000.000 dinara za dalja ulaganja, dok će po dvoje najboljih u svakoj od kategorija osvojiti svaki po pola miliona dinara. U pitanju je ukupno 11 vrednih novčanih nagrada.

Deo nagradnog fonda će biti u obliku robe u vidu semena, đubriva, i ostalih repromaterijala za setvu i obradu zemljišta.

Ovaj projekat se organizuje u saradnji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Privredne komore Srbije.

Ideja je da se titulom „Najdomaćin“ i novčanim nagradama koje ona donosi istaknu i nagrade najbolji primeri iz različitih poljoprivrednih grana i da se podstaknu da dodatno unaprede svoje poslovanje.

Ko i kako može da se prijavi?

Za konkurs se prijavljuje popunjavanjem forme na zvaničnom sajtu najdomacinprijava.rs, najbolji poljoprivrednici biraju se u pet kategorija, a ovo su uslovi za svaku od njih:

Ako se bavite ratarstvom, neophodno je da imate posed do 100 hektara.

Stočari se mogu prijaviti ukoliko poseduju muzne krave na farmama veličine tri do 70 grla, zatim oni koji se bave tovom svinja na farmama od 50 do 500 tovljenika godišnje, tovom junadi na farmama od 30 do 100 junadi godišnje, tovom pilića od 5.000 do 30.000 pilića godišnje, kao i ako se bavite pčelarstvom

Kada je u pitanju voćarstvo, moguće je prijaviti posede od tri do 50 hektara, a slično je i sa povrtarstvom, s tim što minimalni posed mora da bude nešto veći, od pet do 50 hektara.

Za nagradu “Najdomaćin 2024. mogu se prijaviti i oni koji se na svojim gazdinstvima bave organskom proizvodnjom.

Pored novčanih, i robne nagrade

“Sigurna sam da među vama ima mnogo onih koji mogu da ponesu titulu 'Najdomaćin'. Tu smo da pomognemo, nagradni fond je ogroman a pored novčanih nagrada imamo i robne, koje vam neće možda rešiti sve, ali je pomoć u đubrivu, na primer, kao simbolika da radite pravu stvar i da to neko vidi”, navela je Tanasković okupljenim poljoprivrednicima na poljoprivrednom karavanu u Obrenovcu.

“Od začinskog bilja zarađujem mnogo više nego u firmi”

Prilikom obilaska karavana u Obrenovcu, Tanasković je razgovarala sa okupljenim poljoprivrednicima, među kojima je bio i Jovan Matić, 29-godišnji proizvođač začinskog bilja. Pored bavljenja poljoprivredom, Jovan je zaposlen u jednoj firmi ali, kako navodi, proizvodnja i prodaja začinskog bilja donosi mu daleko više novca nego plata.

“Mi smo sa sela, iz Ratara kod Obrenovca. Tamo negde 1996. godine, otac je počeo da se bavi proizvodnjom cveća. Počeo je skromno, a onda, tokom godina, mi smo pratili trendove i konstantno unapređivali proizvodnju. Ja sam se kao mlađi sporadično uključivao u to, a poslednjih desetak godina sam daleko aktivniji. Ni danas to nije velika proizvodnja, imamo četiri plastenika veličine 22x5 metara i još jedan deo napolju, na šest ari. Ipak, to je dovoljno da trenutno od začinskog bilja imam veću zaradu nego što imam u firmi u kojoj sam zaposlen”, kaže Jovan i objašnjava da ono što proizvedu plasiraju pre svega u Beogradu i Obrenovcu.

“Imamo prodajna mesta na Kalenić pijaci, na ramovima tri i četiri i tamo nam prodaja baš lepo ide. Prodajemo i na pijaci cveća u Krnjači , kao i na obrenovačkoj pijaci, a uskoro ćemo biti i na vidikovačkoj gde ćemo takođe dobiti dva rama. Uglavnom proizvodimo i prodajemo bosiljak, nanu, matičnjak, origano, lavandu i slično bilje”.

Poljoprivreda
foto: MP/Printscreen

Kako kaže, prilikom posete karavanu za “Najdomaćina 2024” u Obrenovcu, Matić je razgovarao sa ministarkom Jelenom Tanasković.

“Za malu proizvodnju kakva je moja i za ovaj, saksijski tip proizvodnje, trenutno ne postoje subvencije. Moja proizvodnja je na sedam ari tako da ne ispunjavam uslove za subvencije po hektaru. Ne ispunjavam uslove ni za podsticaje za gorivo jer ne koristim traktore za ovu proizvodnju. Postoji jedina subvencija koju bismo mogli da iskoristimo, ali i tu je propisana minimalna površina plastenika koja je za mene prevelika. Predložio sam ministarki, da za nas, manje proizvođače, možda razmotre neka davanja kroz nabavku supstrata u koji sadimo bilje, za saksije. Ministarka je rekla da će me zvati da pričamo na ovu temu”, kaže Matić i dodaje da je njemu sistem subvencija poznat, jer je pre dve godine dobio traktorsku prikolicu za njegovu drugu delatnost, ratarstvo. Kaže da mu je ta pomoć veoma značila.

“Pre dve godine sam uzeo traktorsku prikolicu za moju drugu delatnost, za kukuruz, kojim se takođe bavim, ali u manjoj meri nego začinskim biljem. Kukuruz plasiramo ljudima u okolini koji to posle daju u silose. Dosta mi je značila ova pomoć, pošto planiram da proširim proizvodnju”, zaključuje mladi poljoprivrednik.

Prošlogodišnji najdomaćin odneo nagradu od 2 miliona dinara

Ova nagrada je prvi put dodeljena 2023. godine. Glavnu nagradu od dva miliona dinara odneo je Miloš Cvetkov iz Dimtrovgrada.

Zahvalio bih se svima a posebno ministarki što je omogućila sve ovo. Dolazim iz Dimitrovgrada, malog sela pored bugarske granice. Bavim se mlečnim govedarstvom. Imam oko 110 grla i oko 2 tona mleka koje dajem mlekari. Iznenađen sam ovom nagradom i veliko hvala. Konkurisao sam za mnoge subvencije i ove godine su sve na vreme isplaćene za šta se posebno zahvaljujem ministarki. Ova nagrada mi je motivacija da konkurišem i sledeće godine”, rekao je pobednik u decembru proišle godine kada je bilo proglašenje.

Ministarka Tanasković rekla je tada da joj je ceo ovaj konkurs pružio potpuno drugi pogled na poljoprivredu.

“Želim da se zahvalim svima koji su pomogli da se ostvari ovaj projekat. Činilo mi se da stalno pričamo negativno o ovim ljudima. Generalno sam pozitivan lik i ne volim negativnost. Meni je ovaj karavan dao potpuno drugi pogled na poljoprivredu. Mi smo toliko jedan gostoprimljiv narod, ja ne mogu da kažem gde nam je bilo lepše. Imamo slike sa svake lokacije gde je karavan bilo i jedino žalim što nismo imali vremena da posetimo više lokacija” rekla je Tanasković.

Jelena Tanasković
foto: Zorana Jevtić

Svi pričaju o proizvodima, niko o ljudima

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković prilikom dodela prošlogodišnjih nagrada izjavila je da je svako ko se prijavio, a bilo ih je prošle godine više od 400, od kojih je 50 ušlo u uži krug, mogao da ponese titulu najdomaćina.

“Ono što smo mi uradili u 2023. godini jeste zapravo revolucija. Gde god da sam putovala po svetu priča se o našim proizvodima a nigde se ne priča o ljudima koji su to napravili i koji to žive 24 sata. Zato mislim da svako od vas ko se prijavio može da ponese titulu Najdomaćina”.

Bonus video:

01:56

OVAJ POLJOPRIVREDNIK IMA POSLA TOKOM ČITAVE GODINE, 24h DNEVNO: Sadi 3 različite kulture, samo na jednoj njivi ima 14.000 zasada

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja