InfoBiz

Kako pravilno oprati jagode? Stručnjaci otkrili da li zaista pomažu soda bikarbona i sirće, obratitu pažnju na ovu metodu

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Animaflora PicsStock / Alamy / Profimedia

Da li soda bikarbona i sirće mogu da uklone pesticide sa jagoda – jedno je od najčešćih pitanja u sezoni ovog voća. Stručnjaci, međutim, imaju jednostavan odgovor. Direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju Stevan Blagojević poručuje da su i jedna i druga metoda "potpuna glupost" i da je za pravilno pranje dovoljan mlaz vode.

Nagle promene vremena i rani dolazak toplotnih talasa uticali su na brže sazrevanje voća i povrća, ali to ne znači da je reč o neprirodnim procesima, kaže direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju Stevan Blagojević.

"Povrće i voće, ako ima više od četiri, pet dana toplog vremena, ono se budi i počinje da sazreva. To je potpuno prirodan proces", navodi Blagojević.

Dodaje da su takvi uslovi slični onima u toplijim zemljama, poput Grčke ili Turske, i da nema razloga za sumnju da je sazrevanje veštački ubrzano.

Foto: Tijana Majkić

Pijaca ili market – gde je hrana bezbednija

Kada je reč o bezbednosti namirnica, Blagojević ističe da veliki trgovinski lanci sprovode detaljne kontrole.

"Zaista ispituju sve, do najsitnijih detalja. Dobijamo svakodnevno analize", kaže Blagojević.

Sa druge strane, za pijace naglašava da je odgovornost pre svega na proizvođačima.

"Glavna stvar je na odgovornosti onoga ko proizvodi – koliko koristi pesticida, herbicida i insekticida, jer su oni jedini pravi rizik", ističe Blagojević.

Zablude o pranju voća – soda bikarbona i sirće ne pomažu

Jedna od čestih nedoumica odnosi se na uklanjanje pesticida sa voća – pre svega jagoda. Saveti o potapanju u sodi bikarboni ili sirćetu, kako kaže, nemaju uporište.

"Potpuna glupost i jedno i drugo. Soda bikarbona menja pH na alkalno, a sirće na kiselo – i time se menja i struktura i ukus", naglašava Blagojević.

Pravilno pranje je mnogo jednostavnije.

"Ostatke pesticida treba ispirati duži period pod mlazom vode, petnaestak minuta, i to je sasvim dovoljno", objašnjava Blagojević.

Zamrzavanje mesa i česte greške u kuhinji

Kada je reč o mesu, Blagojević upozorava da se odmrznuto meso ne sme ponovo zamrzavati.

"To se ne radi. Proteini se raspadaju, gubi se kvalitet, a može doći i do razvoja bakterija", kaže Blagojević.

Dodaje da odmrznuto meso treba upotrebiti u roku od nekoliko sati.

Foto: Shutterstock

Zašto banane tako brzo sazrevaju

Brzo sazrevanje banana, kako objašnjava, posledica je temperature nakon transporta.

"Dolaze rashlađene i time je ograničeno njihovo sazrevanje, a kada ih stavite na 15–20 stepeni, naglo sazrevaju i dobijaju pravi ukus“, navodi Blagojević.

Pegice na kori, dodaje, ne znače da voće nije ispravno.

Beli šećer krivac za najveći broj bolesti

Organska hrana nije nužno i "bolja" u svakom smislu, već je pre svega stvar izbora.

"Ona je uvek manja, lošijeg izgleda i slabijih boja, jer je prinos manji – zato je i skuplja“, objašnjava Blagojević.

Iako se često govori o pesticidima kao velikoj opasnosti, Blagojević kaže da oni nisu na vrhu liste rizika.

"Pesticidi i insekticidi su tek na četvrtom ili petom mestu. Mnogo veći problem su loš izbor hrane i nutritivne navike", naglašava Blagojević.

Kao najveću pretnju izdvaja šećere i zaslađene napitke.

"Beli šećeri i gazirana pića su najveći krivci za većinu bolesti. Ovo drugo je na nivou decimala da se neko otrovao od herbicida, pesticida, insekticida i tako dalje", upozorava Blagojević.

Savet za kraj – manje stresa, više uživanja

Na pitanje kako izgleda "pametna kupovina", odgovor je jednostavan.

"Nema pametne kupovine – sve je stvar izbora", kaže Blagojević.

Dodaje da je za zdravlje, uz ishranu, podjednako važan i način života.

"Stres je dokazano okidač za mnoge bolesti. Za stres nema hrane – za stres je gledanje u Dunav i uživanje", zaključuje Blagojević.

Kurir/RTS